Nakon osmine finala teško je ne povući onaj odvratni klišej kako danas svi igraju rukomet i da je u jednoj utakmici sve moguće. Ne samo da su u manje od četiri sata sa Svjetskog prvenstva ispali aktualni europski i olimpijski prvaci, nego su i Španjolci, treći od četiri najveća favorita, opasno visjeli protiv Brazila sve do zadnjeg napada. Hrvatska je u tom kontekstu kontrolirala utakmicu od početka do kraja, ali daleko je to bilo od mirne i spokojne utakmice.
Analiza je strašno bitan segment u sportu, kao i u životu. Pravilnom obradom podataka iz svake pobjede ili poraza možemo izvući zaključke i na temelju njih se pripremati za neke buduće izazove. Tako i sve četiri spomenute utakmice u sebi kriju korisne lekcije pred četvrtfinale sa Španjolskom.
Aktualni olimpijski prvaci, Danci, dugo su figurirali kao najizgledniji izazivač Francuskoj. Imaju jednog od dva najbolja igrača svijeta i jednog od dva najbolja vratara svijeta. Na svim pozicijama imaju dovoljno dubine, nerijetko i Top 5 igrače. Ipak, ozljeda je s prvenstva izbacila Madsa Larsena Mensaha, a Morten Olsen je ostao u ekipi, ali vidljivo je da je daleko od svog maksimuma. U rukometu, u kojem se igra gradi na efektivnom prostoru od 16 metara dužine i tri metra širine, uigranost je iznimno bitna. Kad tih 50-ak kvadrata okupira osam ili devet kršnih momčina, nema ni mjesta ni vremena, svako dodavanje mora biti usklađeno sa suigračem i dočekano u kretnji, kad je prvi korak već napravljen. Svako čekanje, oklijevanje ili obično čekanje lopte rezultira zatvaranjem prostora.
U tom kontekstu, nedostatak jednog vanjskog igrača i igranje drugog u situaciji u kojoj nije spreman za Dansku je imalo ogromne posljedice. U obrani i tranziciji su bili dobri, ali u postavljenom napadu nije bilo tečnosti, izgledali su jako loše. Sporo i bezidejno ─ neuigrano.
Nikakva kemija između Duvnjaka i Cindrića
U svim tekstovima vezanim uz prvenstvo naglašavao sam kako nam nedostaju oba startna beka, pivot, a glavni igrač je samo napola tu. Dakle, čitava vanjska linija je devastirana i potpuno neuigrana te je suludo od nje očekivati punu produkciju. Željko Babić je rekao kako nitko ne piše da mu nedostaju četiri startera. Osim što po tome možemo zaključiti da izbornik ne čita Telesport, iz njegovih usta to zvuči kao opravdanje i odraz nepovjerenja u momčad. Međutim, ne mijenja činjenicu da je to istina i da se prečesto osjeti na izvedbi momčadi.
Španjolska je sa šest metara – što preko pivota, što probijanjem – dala čak 63 gola. Naši vratari s te pozicije imaju najmanji postotak obrana od svih na čitavom turniru
Kao što se osjetilo na početku drugog poluvremena protiv Egipta, kad je vodstvo od sedam razlike smanjeno na dva gola zaostatka i kad smo bili prisiljeni igrati setove s dva pivota nakon desetak minuta bez gola. Iz prvog takvog napada zabijen je gol, a ubrzo su složena dva viška na krilo, ali Manuel Štrlek je jednim udarcem pogodio stativu, a drugi je fantastično obranio egipatski vratar. Ako u porazu od Njemačke možemo biti tolerantni prema nekim greškama na račun suparnika, onda u pobjedi protiv Egipta moramo biti još kritičniji. Iako je Domagoj Duvnjak igrao svoju kielovsku poziciju, a Luka Cindrić imao jako dobru utakmicu u tih deset minuta nije postojala nikakva komunikacija između njih dvojice, nikakva kemija osim individualnih pokušaja. Imajući na umu da je s druge strane bila egipatska obrana, to nije dobro.
Treća je utakmica ispadanje Njemačke od Katara. U zadnje dvije godine ovo je treći put da Katar pobjeđuje Njemačku, a pobjeda Nijemaca u Riju začinjena je s devet golova Rafaela Da Coste Capotea. Katar je opet pobijedio, a Capote je opet utrpao devet golova. Prije priče o kompleksima, mušterijama i mentalnoj blokadi potrebno je promotriti u čemu je koncepcijski problem – zašto Katar ne odgovara Njemačkoj?
Ključ je, naravno, u Capoteu. Odnosno, ključno je to da igrači Katara igraju duge napade s puno zabijanja u zonu i fizičkog iscrpljivanja. Imaju strašno jakog pivota koji odrađuje jako puno prljavog posla, a i vanjski igrači često nakon križanja ulaze na drugog pivota i otvaraju prostor za šut. U obrani su agresivni, ne libe se prekršaja i naglašavaju fizičku komponentu igre. Problem Nijemaca leži u tome što nemaju dva dovoljno brza igrača niskog težišta, dok njihova snaga dolazi na razinu koja je njima ravna. A u čitavoj je priči onda Capote najbolji vanjski kreator, makar sam za sebe i on radi razliku na semaforu.
Naša teretnija zona
Jednako tako Hrvatska ima problema sa Španjolskom, koja je dobila zadnja dva međusobna ogleda. Statistika otkriva neke detalje zašto je to tako. Hrvatska je sa šest metara primila 53 gola i naši vratari su s te pozicije imali najmanji postotak obrana od svih ekipa na čitavom turniru, tek 22 posto. Naša udarna obrana 5-1 u pravilu radi jako dobar posao protiv vanjskih linija. S devet metara naši vratari brane 51 posto, što je u rangu pet najboljih postotaka na turniru. Međutim, Španjolska na crti ima Julena Aguinagaldea, možda i najboljeg svjetskog pivota, a sa šest metara – što preko pivota, što probijanjem – dala je čak 63 gola. Za usporedbu, šutom s devet metara Španjolci su zabili mizernih 15 golova u šest utakmica – najmanje na cijelom prvenstvu i daleko manje od naših 40 golova.
Brazil je u napadu često, posebno u drugom poluvremenu nakon što je Španjolska počela stizati vodstvo, igrao sa sedam igrača i duplim pivotom. Na taj su način lakše kontrolirali iskakanja prema vanjskim igračima iznimno agresivne i pokretljive 6-0 zone. U obrani su igrali pomalo divlju obranu 5-1, s mnogo kretanja. Španjolci se gotovo i nisu dizali na šut nego su gurali na crtu ili su se odlučivali za prodor. Uostalom, sa šest metara su zabili 17 golova, a Joan Canellas i Alex Dujshebaev su zabilježili po pet golova iz prodora. No, Brazil je iznudio nekoliko prekršaja u napadu, a i vratari su obranili 16 lopti, te se iz tih grešaka otvarala tranzicija koju su koristili.
Zadnja je to pouka. Koliko to može kopirati naša teretnija zona, hoćemo li zatvarati sredinu i riskirati s vanjskim šutom? Iz osmine finala smo mogli izvući bitne lekcije – ali jedno je primijetiti, a nešto sasvim drugo primijeniti.
