Pjaca je stigao

Ključni potez Maxa Allegrija bio je uvođenje Marka Pjace – ali ne zato što je zabio gol

Zadnja izmjena: 23. veljače 2017. Profimedia

U životu puno toga ovisi o standardima. Primjerice, ako utakmicu Porta i Juventusa mjerite standardima koje su prethodne večeri postavili Monaco i Manchester City, gledali smo dosadnu utakmicu. Ali ako je to mjera, onda se trebamo pripremiti na to da će nam gotovo sve utakmice biti dosadne. Porto i Juventus nam nisu ponudili susret nakrcan uzbuđenjima i konstantnom arkadnom akcijom, ali nam jesu pružili mnogo jasne strukture i metodične igre, taktičkog nadigravanja i traženja rješenja. U suštini, odigrali su dobru utakmicu.

Prva stvar koja ju je odredila jest crveni karton koji je dobio Portov Alex Telles.

Način na koji je u kratkom vremenu dobio dva nepotrebna žuta kartona nadilazi sve okvire objašnjivog. Teško je objasniti zaslužene kartone za situacije u kojima nije bilo opasnosti za gol, niti je bilo ikakvog razloga za agresivnost. O čemu je točno Alex Telles razmišljao dok je u suparnike ulazio silinom koja je bila na rubu izravnog crvenog kartona, ostaje prilična misterija. Tolika da su Portovi igrači prigovarali sve do poluvremena, ne vjerujući valjda da bi ih suigrač ostavio na cjedilu na tako neozbiljan način.

Dok je Alexa Tellesa nemoguće razumjeti, sasvim lako je razumjeti taktičku prilagodbu koju je napravio trener Nuno Espírito Santo.

Porto se nakon isključenja spustio u duboku 4-4-1 zonu, gdje je napadač pokušavao usmjeravati Juventusove napade prema bočnim pozicijama, blokirajući koridore kroz centralno područje. Kompaktnog je suparnika jako teško razbiti, pa makar više od sat vremena igrali s igračem više.

Pjaca je pokazao da može donijeti dodatnu dimenziju i odgovoriti na zadatke koji su postavljeni pred njega. To će za njega Allegrijevim očima značiti više nego prvi gol

Massimiliano Allegri odlučio se za spori i metodični napad. U njegovom je planu bilo ključno konstantnim pritiskom opteretiti obranu, te iskoristiti umor i greške koje će proizlaziti iz umora. Plan sam po sebi nije revolucionaran, ali zahtjeva preciznost i strpljivost. Baš u stilu Stare Dame, jer Juventus je šampionska momčad koja se izgradila upravo na preciznosti i strpljivosti.

Jednostavno – šampionski

Drugi ključni trenutak je ulazak Marka Pjace. Ne jer je zabio gol niti zato što je Hrvat, nego jer je svojim ulaskom promijenio ritam utakmice.

Nije Juan Cuadrado igrao loše. Dapače, ostvario je dva ključna dodavanja, imao je opasan udarac i 100 posto uspješnosti driblinga, a generalno je ostavio dobar dojam. Međutim, Allegri je trebao krilnog igrača koji će više igrati kao drugi napadač nego kao klasično krilo. Zato mijenja, uvodi Pjacu i od njega traži da bude okomitiji i da napada kazneni prostor bez lopte. Na taj način dolazi i do gola koji je otvorio utakmicu, premijernog Pjacina gola u Juventusu.

Lopta od stopera dolazi do Pjace, koji je počeo napad sa same aut linije i ulazi u sredinu s loptom u nogama. Za to vrijeme radi križanje s Stephanom Lichtsteinerom, koji onda napada prostor po aut liniji, a Paulo Dybala se zadržava u prostoru između dvije suparničke linije. Pjaca je počeo i završio napad, ali za gol je ključno Dybalino ponašanje. Pozicionira se savršeno, izvlači stopera taman dovoljno da otvori rupu u srcu obrane, a opet je dovoljno daleko da može primiti i odigrati loptu. Zatvorio je trokut s Pjacom i Lichtsteinerom, najbliže je golu i mora se otresti samo jednog igrača, ali on unaprijed zna koji je njegov zadatak: gurnuti loptu u prostor za Lichtsteinera i napraviti blok za Pjacu.

Nije atraktivno, ali je sistematično, precizno i strpljivo. Jednostavno – šampionski.

Međutim, gol je timski. Mario Mandžukić i Gonzalo Higuaín okupiraju svoje čuvare i ne pokušavaju se uključiti u igru, oni rade sve kako bi razdvojili obranu na dva dijela. U prvom križanju Pjaca i Lichtsteiner tjeraju Portove igrače na preuzimanje i izbacuju krilnog igrača koji više ne čuva nikoga. Zabadanjem u sredinu s loptom i ostavljanjem dodavanja prema Dybali, Pjaca opet tjera igrače Porta na preuzimanje i rotiranje, blokira dugog stopera i zbunjuje veznog igrača.

Nastavljanjem trka u kanal između dva preširoko postavljena stopera iako je lopta otišla na krilo Lichtsteineru, Pjaca dolazi u poziciju iskoristiti mali Fortunin poklon. Možda je Juventus pomazila sreća povoljno odbijenom loptom, ali igrači su znali isprovocirati tu sreću. Uostalom, Allegri je znao da će se ovakve greške početi događati ako budu dovoljno sistematični i strpljivi, zato je i uveo Pjacu koji napada kazneni prostor agresivnije nego Cuadrado, a zatim je Dani Alves zamijenio Lichtsteinera i pružio bolju napadačku opciju uz desnu aut liniju. Na kraju, laganih i zasluženih 2:0.

Ovaj gol sam po sebi neće mnogo promijeniti u statusu Marka Pjace.

Juan Cuadrado i dalje ima prednost u momčadi, iskoristiviji je u sistemu koji Allegri forsira i vjerojatno je zasad još uvijek bolji igrač, koliko god mi možda bili pristrani. Međutim, Pjaca je pokazao da može donijeti dodatnu dimenziju koju Cuadrado ne posjeduje i da može odgovoriti na zadatke koji su postavljeni pred njega. U šampionskim momčadima u koje precizno i strpljivo rade na egzekuciji plana ispunjavanje zadataka je najvažnija stvar.

I to će za Pjacu u Allegrijevim očima značiti više nego prvi njegov gol u Juventusovu dresu.

Pročitali ste sve besplatne članke ovaj mjesec.

Za neograničeno čitanje Telesporta i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Ovaj članak je dostupan samo pretplatnicima.

Za neograničeno čitanje Telesporta i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Podržite oslobođeni sportski teritorij.

Za pristup i neograničeno čitanje Telesporta odaberite jedan od paketa.

Ne propusti top članke
X

Podržite oslobođeni sportski teritorij.

Za pristup i neograničeno čitanje Telesporta odaberite jedan od paketa.