HNL Inventura: Timski rad

Telesport i InStat donose detaljni statistički pregled polusezone

Zadnja izmjena: prosinac 21, 2017 Sanjin Strukic/PIXSELL

Nakon 20 odigranih kola domaća je nogometna liga utonula u zimski san, a nama pružila priliku za inventuru u suradnji s kompanijom InStat, koja detaljno statistički prati HNL. U seriji tekstova osvrnut ćemo se na momčadski te individualni učinak, a zatim pozabaviti pojedinačno vodećim klubovima i ostatkom lige.

Ono što svi znaju je da Dinamo odlazi na zimsku pauzu s teško dostižnom prednošću od 12 bodova ispred Hajduka, 14 ispred Osijeka i 15 ispred Rijeke. Treba primijetiti i poprilični, rastući jaz između četiri vodeća kluba koje smo ovdje jednom prilikom pomalo cinično nazvali ‘Malom četvorkom’ i ostatka lige; osim što petoplasirana momčad, Inter Zaprešić, zaostaje još devet bodova za četvrtom Rijekom, nijedna od preostalih šest ekipa u ligi nije se ni približila pozitivnoj nuli kada je u pitanju gol razlika; za usporedbu, Osijek ima +13, Rijeka +20, Hajduk +17, a Dinamo +32.

Međutim, kako smo do toga došli? Kako su momčadi zabijale, a kako primale svoje golove, koliko su držale loptu u posjedu, koliko i kako su dodavale, pucale? Iz mora statističkih podataka izabrali smo one koji nam se čine najrelevantnijim i najzanimljivijim.

U ovom pregledu iznosimo ih bez pokušaja interpretacije i donošenja zaključaka – bit će i za to vremena, a dotad ih koristite na vlastitu odgovornost…

InStat Index je statističko oruđe koje uračunava sve po InStatu relevantne pojedinačne elemente igre pojedinog igrača i po njima vrednuje njegov učinak, kroz algoritam koji u obzir uzima i snagu lige, momčadi, suparnika, ostvareni rezultat… Kad bi se ligaška ljestvica (za lakše snalaženje, stvarna ljestvica HNL-a je ovdje) radila prema prosječnom InStat Indexu koji su tijekom dosadašnje sezone ostvarili njihovi igrači, momčadi bi bile ovako poredane: 1. Dinamo 265, 2. Rijeka 261, 3. Hajduk 255, 4. Osijek 245, 5. Lokomotiva 235, 6. Inter 233, 7. Slaven Belupo 228, 8. Istra 1961 220, 9. Cibalia 219, 10. Rudeš 208.

Kako su zabijali i primali

Zanimljivo je pogledati dinamiku postizanja i primanja golova po poluvremenima.

Tu u oči upada Osijek, koji je 24 od svoja 32 gola (dakle, tri četvrtine) postigao u drugom poluvremenu, a znatno više u nastavku su zabijali i Lokomotiva (14/20) i Slaven (12/15). Dinamo je 20 svojih golova zabio u prvom, a 25 u drugom poluvremenu; Hajduk 17+22, Rijeka 16+22. Jedino je Cibalia zabila više u prvom dijelu, i to samo jedan gol više (12+11). Što se primljenih golova tiče, Hajduk je čak 17 od svoja 22 (dakle, više od 77 posto) primio u drugom poluvremenu (Dinamo 7/13, Rijeka 8/18, Osijek 10/19). Puno više u nastavku primaju i Rudeš (29/44) te Lokomotiva (23/29). Ako pogledamo gol razliku po poluvremenima, Dinamova bi u prvom bila +14, u drugom +18; Hajdukova +12 i +5, Rijekina +6 i +14, a Osijekova -1 i +14.

Dodatni kuriozitet je svakako i taj što Dinamo (16/45) i Osijek (12/32) više od trećine svojih golova postižu u posljednjih 15 minuta utakmice, a Hajduk (8/22) i Lokomotiva (12/29) ih tada primaju više od trećine.

Osijek je momčad koja je svoje golove postizala iz prosječno najveće udaljenosti (12,6 metara). Dinamo je na 11,8, Hajduk 10,3, a Rijeka 7,6. Iz prosječno najmanje udaljenosti zabija Slaven (4,6 metara). Momčad iz Koprivnice, Inter i Rudeš nijedan svoj gol nisu zabili udarcem izvan šesnaesterca, dok ih je Dinamo tako zabio osam, Osijek pet, Hajduk i Rijeka po četiri. Hajduk pak prima iz prosječno najveće udaljenosti (10,3 metara), a Dinamo iz najmanje (4,7); Osijek je na 7,1, a Rijeka na 7,9. Dinamo nije nijedan gol primio iz udarca izvan kaznenog prostora, dok su Hajduk i Istra tako primili pet komada (Rijeka dva, Osijek jedan).

Dinamo je 28 svojih golova postigao iz otvorene igre, od čega su 23 bila iz pozicijskih napada, a pet iz protunapada. Iz prekida je zabio 17 – sedam poslije kornera, tri nakon slobodnih udaraca plus jedan izravno iz njega, četiri iz jedanaesteraca te dva nakon ubacivanja iz auta. Hajduk je 22 zabio iz pozicijskih napada i četiri iz kontre, te šest nakon kornera, četiri nakon slobodnjaka plus jedan izravno i dva iz penala. Rijeka ima 22 iz pozicijskih napada, osam iz kontri, sedam nakon kornera, jedan nakon slobodnjaka, a nijedan iz penala (dosuđena su joj bila dva, oba su promašena). Osijek je zabio 12 iz pozicijskih napada i sedam iz kontri; šest nakon kornera, tri izravno iz slobodnih udaraca, a jedan nakon slobodnjaka te tri iz kaznenih udaraca.

Dinamo je primio 11 iz otvorene igre (šest pozicijski, pet iz kontre) te dva iz prekida (jedan nakon kornera, jedan iz penala). Hajduk 18 iz otvorene igre (11 pozicijski, sedam iz kontre) te četiri iz prekida (dva nakon kornera, dva nakon slobodnih udaraca). Rijeka 10 iz otvorene igre (šest pozicijski, četiri iz kontre) i osam iz prekida (četiri nakon kornera, jedan izravno iz slobodnjaka, dva iz penala, jedan nakon ubacivanja iz auta). Osijek 11 iz otvorene igre (osam pozicijski, tri iz kontre) te osam iz prekida (četiri nakon kornera, dva nakon slobodnjaka, dva nakon ubacivanja iz auta).

Što su radili s loptom

Što se tiče napada u kojima su postignuti golovi, Rijeci je za to trebalo u prosjeku najviše vremena (prosječno trajanje napada iz kojeg je postignut gol – 31,9 sekundi; Dinamo 25,8, Osijek 17,1, Hajduk 17,0; najmanje Slaven 7,6), kao i najviše dodavanja (prosječni broj dodavanja u napadu iz kojeg je postignut gol – 11,3; Dinamo 7,6, Hajduk 5,4, Osijek 4,9; najmanje Lokomotiva 1,9).

Najviši postotak posjeda lopte po utakmici ima Dinamo (62 posto), slijede Rijeka (59%), Hajduk (57%) i Osijek (53%). Svi ostali imaju loptu manje od pola vremena, a najmanje je drži Cibalia – 42 posto. Najbolji postotak točnih dodavanja imaju Rijeka i Dinamo, po 84 posto, dok je Hajduk na 82, a Osijek na 80 posto. Najslabija po ovome je Cibalia, sa 77 posto točnih dodavanja. Najkraća dodavanja u prosjeku su Rijekina (17,8 metara), Dinamo ima 18,8, Hajduk 19,2, a Osijek 20,1; najduža dodavanja u prosjeku ima Slaven (20,7). Najviše centaršutova ispucava Osijek (18 po utakmici, s preciznošću od 27 posto), najmanje Lokomotiva (7,0, preciznost 24 posto). Rijeka je na 14 (30 posto točnosti), Hajduk također 14 (29 posto točnih), a Dinamo na 15 (27 posto točnih).

Po brzini točnih dodavanja (broj točnih pasova po minuti posjeda lopte) prva je Rijeka (16,0), slijede Dinamo (14,7) i Hajduk (13,9), dok je Osijek na 12,7 – tek za nijansu više od Istre, koja je s 12,6 zadnja u ovoj kategoriji. Dinamo upućuje 22 ključna dodavanja po utakmici s preciznošću od 46 posto; Rijeka 20 (preciznost 48%), Hajduk 15 (52%), Osijek također 15 (48%); najmanje ih ima Cibalia, osam po utakmici (54% točnih).

Po udarcima na gol listu predvodi opet Dinamo (16,1 po utakmici), slijede Hajduk (15,4), Rijeka (14,6) i Osijek (13,8); najmanje puca Inter, 7,5 puta po utakmici. Tu su uračunati i blokirani udarci. Po udarcima unutar okvira gola, međutim, prvo mjesto dijele Dinamo i Rijeka s 6,2 u prosjeku; Hajduk ima 5,9, a Osijek 4,9. Na začelju je Rudeš s 3,0 po utakmici.

Spomenimo još da Dinamo ima najbolji postotak dobivenih zračnih duela (57 posto; Rijeka 54, Osijek 51, Hajduk 48; najmanje Rudeš 45), a Hajduk onih na zemlji (53 posto; Rijeka i Dinamo po 51, Osijek 50; najmanje Cibalia 47).

Najviše prekršaja radi Lokomotiva (16,9 po utakmici), a najmanje Istra (13,7). Rijeka i Dinamo su na 15,6, Osijek 15,4, a Hajduk 14,2. Najčešće faulirani su Interovi igrači (16,7), a najrjeđe Rudešovi 13,9. Rijeka je na 15,9, Hajduk 15,4, Dinamo 14,5, a Osijek 13,9. Najviše zaleđa sudi se Rijeci (3,6 po utakmici), najmanje Cibaliji (1,4). Dinamu 3,4, Osijeku 2,2, Hajduku 2,0.

U nastavku HNL Inventure donosimo pregled individualnog učinka igrača po raznim kategorijama, idealnih 11 po InStatu i druge statističke pikanterije.

Ne propusti top članke