Od početka ove sezone (najprije kroz Telegram, a od studenog Telesport) objavljujemo detaljne statističke preglede kola u 1. HNL, u suradnji s kompanijom InStat i koristeći njene podatke. Nakon odigranih svih 36 kola, vrijeme je da svedemo račune i vidimo koji su pojedinci bili statistički najuspješniji u domaćoj ligi.
Sveukupno su Dinamovi nogometaši imali najviše uvrštavanja u Momčad kola – njih 115, raspoređeno na čak 31 igrača. Najviše pojavljivanja bilježi El Arabi Hillel Soudani, njih 12, Domagoj Antolić imao ih je 10, a Leonardo Sigali devet. Devet puta je Dinamo imao i Igrača kola: u po dva navrata su to bili Soudani i Armin Hodžić, a po jednom Bojan Knežević, Domagoj Pavičić, Ante Ćorić, Amer Gojak i Domagoj Antolić.
Rijeka je imala 105 pojavljivanja u Momčadi kola, 10 manje nego Dinamo, a radi se o 19-orici pojedinačnih igrača. Najviše ih je ostvario – kako u Rijeci, tako i u cijeloj ligi – Filip Bradarić, 13. Stefan Ristovski imao ih je 12, Josip Mišić 11, Franko Andrijašević 10, Alexander Gorgon i Josip Elez po osam i tako dalje. Rijeka je češće od Dinama imala Igrača kola – dogodilo se to 13 puta, od čega je četiri puta titulu uzeo Ristovski. Ostali riječki Igrači kola po jednom su bili: Roman Bezjak, Mario Gavranović, Marko Vešović, Josip Mišić, Leonard Zuta, Filip Bradarić, Franko Andrijašević, Aleksandar Šofranac i Alexander Gorgon.
Ukupno 20 Hajdukovih igrača bilježi uvrštavanje u barem jednu Momčad kola, a ukupno ih je klub imao 49. Pojedinačno su tu najčešće bili Marko Futacs (osam puta) i Zoran Nižić (sedam puta). U šest navrata je Hajduk imao i Igrača kola – po dvaput su to bili Toma Bašić i Marko Futacs, a po jednom Frank Ohandza i Fran Tudor.
Osijek je upisao četiri pojavljivanja manje od Hajduka (45). U Momčadi kola barem jednom se našlo 16 njegovih nogometaša – najčešće Aljoša Vojnović i Borna Barišić, po šest puta, te Muzafer Ejupi pet puta. Trojica Osječana – Ejupi, Josip Knežević i Zvonimir Mikulić – ponijelo je titulu Igrača kola, svaki po jednom.
Broj pojavljivanja igrača ostalih klubova u Momčadi kola izgleda ovako: Lokomotiva 23 puta, 16 igrača; Slaven Belupo 22 puta, 14 igrača; Istra 16 puta, 12 igrača; Inter sedam puta, šest igrača te RNK Split i Cibalia svaki s po šest pojavljivanja, odnosno pet igrača barem jednom u Momčadi kola. Osim nogometaša iz klubova vodeće četvorke, po jednom su titulu Igrača kola ponijeli Frane Vitaić (Cibalia), Marko Kolar (Inter), Goran Paracki (Istra) te Mirko Marić i Lovro Majer (obojica Lokomotiva).
Sada prelazimo na izbor Igrača i Momčadi sezone – također isključivo prema InStatovim podacima.
Statistički najboljih igrač sezone 2016./17. 1. HNL bio je Stefan Ristovski. Premda mu je prosječni InStat Index ponešto pao u drugom dijelu sezone (s 292 na 287) i njegova forma je realno bila za nijansu slabija ovog proljeća nego jesenas, i dalje je uvjerljivo prvi na InStatovoj listi. Međutim, mjesta prvog i drugog pratitelja od jeseni su izgubili njegovi suigrači Franko Andrijašević i Filip Bradarić (premda su njihovi Indexi čak i nešto narasli), koje su pretekli Dinamovi Domagoj Antolić (InStat Index 281) i El Arabi Hillel Soudani (također 281).
Prvih 10 igrača lige po ostvarenom statističkom učinku čine još Leonardo Sigali i Petar Stojanović (obojica Dinamo) te Riječani Marko Vešović, Matej Mitrović i Josip Mišić. Između 11. i 20. mjesta našli su se još: Filip Benković, Armin Hodžić i Josip Pivarić (Dinamo), Roman Bezjak, Josip Elez, Mario Gavranović i Andrej Prskalo (Rijeka), Borna Barišić (Osijek) te Zoran Nižić i Marko Futacs (Hajduk).
Evo i lidera po najzanimljivijim statističkim kategorijama.
Strijelci i asistenti
Futacs je zabio 18, Soudani 17, Andrijašević i Hodžić po 16. Jedino Dinamov Alžirac nijedan od svojih nije postigao iz jedanaesterca; Futacs je tako zabio tri, Franko dva, a Hodžić četiri. Uvjerljivo najbolju realizaciju u odnosu na minutažu ima Mađar, koji je postizao 0,9 golova u 90 minuta; po 0,7 su ih zabijali Hodžić i Frank Ohandza.
Najbolji asistent lige (11) je Lovro Majer iz Lokomotive; Ristovski i Vešović imali su po osam asistencija, a Soudani, Nikola Vlašić i Ante Erceg po sedam. U kategoriji ‘golovi + asistencije’ najuspješniji je bio Soudani s 24, slijede Futacs (20), Andrijašević (19), Erceg i Hodžić s po 18.
Dodavanja
Najviše točnih dodavanja u ligi zabilježili su Riječani Bradarić, Ristovski i Elez. U prosjeku, s obzirom na broj nastupa, najviše ih je imao Dinamov Antolić, koji po utakmici ima 68 preciznih pasova iz 77 pokušaja. On je također i najprecizniji dodavač lige, s 89% točnosti; slijede Elez i Mitrović s po 88% te Bradarić i Paracki s 87%.
Najviše ključnih dodavanja ove su sezone imali Ristovski (56) i Gavranović (55). Gledamo li prosječne vrijednosti, onda je najuspješniji Gavranović s 2,3 ključna dodavanja po utakmici, dok Ristovski, Antolić i Ćorić imaju po 1,7. Antolić ima najbolji postotak uspješnosti ključnih dodavanja (64%); Ristovski je na 60%, Gavranović na 57%.
Daleko najviše točnih centaršuteva u ligi uputio je Osijekov Borna Barišić – njih 60, ili 1,8 po utakmici. On je – uz Ristovskog, koji ima isti postotak, ali iz manje pokušaja – i najprecizniji u ovoj kategoriji, s 34% točnosti. Vedran Purić (Slaven), Josip Knežević (Osijek) i Nikola Vlašić (Hajduk) imaju po 33%.
Dueli, driblinzi, startovi, presječene lopte
U daleko najviše duela, njih čak 830, našao se Rijekin Marko Vešović; sljedeći je tek sa 766 Osijekov Muzafer Ejupi. Po broju dobivenih duela, međutim, najbolji su Slavenov Nikola Katić (416) i Lokomotivin Amir Rrahmani (395), zatim Vešović (350), Istrin Paracki (333) i Hajdukov Vlašić (313). Katić ih dobiva čak 15 po utakmici, Rrahmani, Vešović i Vlašić po 11, Paracki 10.
Po postotku dobivenih duela među defenzivcima su također najbolji Rrahmani (67%) i Katić (66%); Paracki je dobio 57% svojih, Vešović je na 42%, a Vlašić na 46%. Od ofenzivaca spomenimo još Splitova Sandra Ugrinu, koji dobiva 12/28 duela po utakmici (42%), Lokomotivina Erosa Grezdu (11/25, 45%) i Franka Andrijaševića (10/21, 48%).
Kraljevi defenzivnih duela su Mitrović (10/14 po utakmici), Rrahmani (9/13), Interov Jakov Filipović (9/13), Slavenov Katić (11/16) i Lokomotivin Ante Majstorović (7/9). U ofenzivnim duelima prednjače Andrijašević (7/15 po utakmici), Vlašić (8/18), Ugrina (11/24) i Grezda (7/16). U zraku je neprikosnoven bio Mitrović (7/10 zračnih duela po utakmici), kasnije trojac Rrahmani (4,7/7.0), Katić (8/13) i Filipović (4,7/7) te Slavenov Božo Musa (4,3/6). Na zemlji su najuspješniji Vlašić (10/21), Grezda (10/21), Vešović (10/22), Paracki (8/14), Osijekov Barišić (7/13) i Dinamov Petar Stojanović (10/19).
Najbolji su dribleri lige, gledamo li broj uspjelih driblinga kroz sezonu, Marko Vešović (139), Eros Grezda (120) i Nikola Vlašić (118). U prosjeku ih po utakmici najviše ima Grezda (4,9), slijede Vešović (4,5) i Vlašić (4,3). Po postotku uspješnosti najbolji su Mato Miloš iz Istre (65%), Vlašić je na 60%, a Borna Barišić na 59%.
Najviše uspješnih startova na loptu imao je Amir Rrahmani (118), zatim Stefan Ristovski (99) i Leonard Zuta (93). Po utakmici ih najviše ima Interov Antonio Bosec (3,7) te Splitovi Frane Maglica (3,4) i Kristijan Jakić (3,3). Po postotku uspješnosti (osvajanja lopte) u startovima najbolji su Rrahmani (74%), Ristovski (71%) i Borna Barišić (70%).
Interov Jakov Filipović (290), Lokomotivin Amir Rrahmani (274) i Istrin Goran Paracki (227) imaju najviše presječenih suparničkih dodavanja. Gledajući prosječno, po utakmici, najviše ih imaju Filipović, Cibalijin Ivan Zgrablić, Osijekovi Mateo Barač i Mile Škorić te Domagoj Boljat iz RNK Splita – svi po osam.
Momčad sezone
Momčadskom statistikom, individualnim igračima, trendovima i fenomenima bavit ćemo se još u drugim analizama i pričama iz HNL-a, a za kraj evo još samo i idealnih 11 u sezoni 2016./17. Zanimljivo je spomenuti da su u njoj tek dvije promjene od ‘Momčadi jeseni’ koju smo objavili u prosincu: Domagoj Antolić zamijenio je Josipa Mišića, a Roman Bezjak Juniora Fernandesa. Kao kriterij smo uzeli najmanje pola (18) odigranih utakmica u sezoni, a brojevi u zagradama predstavljaju prosječni InStat Index pojedinih igrača tijekom sezone.
