Zaključni statistički izvještaj kompanije InStat za Hrvatsku nogometnu ligu prilika je da podvučemo crtu pod prvi dio sezone. On je ujedno i riznica zanimljivih detalja koji, ako ih znate pravilno interpretirati, mogu navesti na razne zaključke o kvaliteti i stilu igre pojedinih momčadi, kao i individualnih igrača.
Napravili smo za vas izbor iz tog mora podataka, a otkrivamo i Momčad jeseni.
Momčadski InStat Index pokazatelj je koliko je koja momčad – pojednostavljeno rečeno, i po InStat parametrima koji nisu savršeni, kao što nisu ni bilo koji drugi – naprosto dobro igrala. Po njemu, Rijeka (253) i Dinamo (251) su za klasu iznad ostalih; Osijek i Hajduk su tek na 229, Lokomotiva 226, Slaven 224, Inter 215, Istra 210, RNK Split 207 i Cibalia 206.
Najviše udaraca na gol u prosjeku upućuje Dinamo, 17,7 po utakmici (Rijeka 14,6, Hajduk 14,4); najmanje RNK Split, 8,1 (Istra 8,7, Cibalia 9,7).
Najviše prekršaja dosuđeno je protiv Cibalije (18,4 po utakmici), Hajduka (18,4) i Osijeka (18,3), a uvjerljivo najmanje protiv Dinama, 13,4 po utakmici.
Vodeća četvorka u prosjeku loptu drži više od 50 posto (Dinamo 61%, Rijeka 56, Osijek 54, Hajduk 53), a najmanje je vide igrači RNK Splita, 40%.
Razlika u načinu igre ogleda se i u statističkoj kategoriji prosječne duljine pasova. Dok su Dinamo i Rijeka na 18,2, odnosno 18,3 m, Hajdukovo prosječno dodavanje je treće najduže u ligi – 19,6 m (dulje odigravaju samo Split i Istra). To je nepobitan dokaz onog što smo kod trenera Marijana Pušnika vidjeli i golim okom, a to je da se uporno ‘preskakala’ sredina terena. Nije ni Osijek puno bolji, s 19,2 m u prosjeku.
Time je još intrigantniji podatak da je baš Hajduk imao u prosjeku najveći broj dodavanja (6,1; Dinamo 6,0, Rijeka 5,9) u onim napadima u kojima je postigao golove – to bi, ovako odoka, moglo navesti na zaključak da stil igre koji je Pušnik forsirao nije baš bio učinkovit niti pravi izbor za momčad. Jer jedino kod Hajduka je ova kategorija nekonzistentna s prethodnom – Osijeku je, primjerice prosječni broj dodavanja kod postignutih golova tek 3,8, a dvije najlošije ekipe lige imaju samo 1,4 (Cibalia) i 1,2 (RNK Split). To sugerira ogromnu razliku između vodećih momčadi i onih s dna ljestvice kada je u pitanju način postizanja golova – iz izrađenih napada ili iz prekida, brzih kontri, odbijanaca i slično.
Dinamo je, inače, zabio 25 od svoja 32 pogotka iz otvorene igre, a 7 iz prekida; Hajduk 23 iz igre, 9 iz prekida, Rijeka 23 iz igre i čak 16 (daleko najviše od svih) iz prekida. Kod Osijeka je taj omjer 20-8, dok je kod Cibalije 9-4, a kod RNK Splita 4-3. Jako je zanimljiv podatak da je Rijeka primila samo četiri gola iz otvorene igre (i četiri iz prekida).
Individualna statistika i Momčad jeseni
Evo sada i naše Momčadi jeseni. Sastavili smo je po istom principu po kojemu iz tjedna u tjedan radimo i Momčad kola – isključivo po kriteriju statističke uspješnosti, odnosno po ostvarenom InStat Indexu. S time da smo uzeli u obzir samo igrače koji su odigrali minimalno 50 posto utakmica i da smo gledali da idealnih 11 ima koliko-toliko pozicijsko-formacijskog smisla. Tako su otpali Filip Benković (Dinamo, 263), Alexandru Matel (Dinamo, 257) i Marko Vešović (Rijeka, 255), naprosto zato što se na njihovoj poziciji našao netko tko je malo statistički bolji.
Statistički najbolji igrač lige – a to je Makedonac Stefan Ristovski, s InStat Indexom 292 – rekordnih se 10 puta našao u Telesportovoj Momčadi kola, a jedini je više od jednom (štoviše, triput) osvajao titulu Igrača kola. I ostali iz naših idealnih 11 po više su puta bili u momčadima kola. El Arabi Hillel Soudani i Filip Bradarić su poravnati po InStat Indexu, ali smo Bradarića stavili za trećeg najboljeg igrača lige (odnosno ‘drugog pratitelja’) zato što je odigrao više utakmica od Soudanija.
Soudani je, naravno, najbolji strijelac jeseni s 10 postignutih golova; slijede Jakov Puljić iz Intera (9) te Osijekov Muzafer Ejupi i Rijekini Alexander Gorgon i Franko Andrijašević s po osam golova. Najbolji asistent je Lovro Majer iz Lokomotive (7). Soudani je sudjelovao u daleko najviše napada u kojima su postignuti golovi – njih čak 17. Slijede Andrijašević s 12, Gorgon, Puljić i Hajdukov Ante Erceg s po 11. Puljić je najviše puta pucao na gol (64), nakon njega slijede Dinamovi Junior Fernandes (60) i Soudani (57).
Ljestvicom igrača čije su individualne pogreške koje dovele do primljenog gola dominiraju igrači Cibalije – njih čak petorica su na samom vrhu, a prva tri mjesta zauzimaju Jure Jerbić, Mladen Matković i Ivan Zgrablić.
Najviše ključnih dodavanja tijekom polusezone imao je Stefan Ristovski, 37 – od pokušanih 60, što je uspješnost od 62 posto. Slijede njegovi suigrači iz Rijeke, Filip Bradarić (29/59) i Josip Mišić (28/59), kao i Dinamov Fernandes (28/59).
Najviše centaršuteva uputio je Osijekov Nikola Matas, čak 101, od čega je 29 pronašlo metu. Puno precizniji je njegov kolega s lijeve strane, Borna Barišić: inače treći po broju upućenih centaršuteva (drugi je Slavenov Dino Štiglec) pogodio ih je 38 od 85 – 45 posto sjajna je preciznost centaršuta.
Daleko najviše i pokušanih (155) i uspjelih (86) driblinga imao je Rijekin Marko Vešović. On se u prosjeku 9 puta tijekom 90 minuta upusti u dribling i 5 puta od toga izađe kao pobjednik. Drugi veliki dribleri u ligi su Lokomotivini Eros Grezda (4,9/8,0) i Luka Ivanušec (4,3/6,0) te Hajdukov Nikola Vlašić (4,3/7,0).
Najuspješniji igrači u defenzivnim duelima su Rijekin Matej Mitrović (10/14 ili 74% u prosjeku po utakmici), Slavenov Nikola Katić (12/15, 75%) i Dinamov Filip Benković (8/11, 75%). Ta su trojica i u samom vrhu najuspješnijih u zračnim duelima – Benković ih dobiva 5/7 u prosjeku po utakmici, Mitrović 7/10, a Katić 8/12. U napadačkim se duelima ističu Sandro Ugrina (najprije Cibalia, kasnije RNK Split – 11/25, 45%), Marko Vešović (Rijeka, 9/21, 42%) i Nikola Vlašić (Hajduk, 8/18, 45 %).
