Rijeka je imala nekoliko turbulentnih dana kakvi se rijetko viđaju u profesionalnom sportu. Momčad je uoči polaska na utakmicu sezone u Francusku ostala bez glavnog trenera Sergeja Jakirovića, koji je otišao u Dinamo; osim glavnog trenera, iz kluba je prema Zagrebu otišlo i skoro čitavo trenersko osoblje. Jedino je Radomir Đalović odlučio ostati vjeran svom klubu te je sinoć on, uz Darka Raić-Sudara, bio glavni trener. Momčad s Rujevice doslovno nije imala dovoljno trenerskog osoblja za put u Francusku te se krpala na sve strane. Ivan Vargić, koji trenutno brani za Krk, u zadnji je tren došao pripomoći. Ivan Močinić, jedan od heroja prije 10 godina u utakmici u kojoj je Rijeka dobila Stuttgart, također je uskočio.
U takvoj pomalo ‘filmskoj’ situaciji ekipa je, s trenerskim osobljem skupljenim zbrda-zdola, otišla na megdan Lilleu, momčadi koju Transfermarkt pripisuje vrijednost 186 milijuna eura višu od Riječana.
Na klupi francuske momčadi je Paulo Fonseca, koji je nametnuo svoj stil igre baziran na pozicijskom nogometu. Lille je prošle sezone završio na petom mjestu u Ligue 1. Krasi ga igra koja se bazira na posjedu lopte — ekipa ima u prosjeku najviši postotak posjeda u francuskom prvenstvu (60,9 posto) i stvara dosta prilika. Prošle je sezone jedino PSG u Ligue 1 kreirao više velikih prilika.
Lille se u posjedu oslanja na svoje zadnje vezne koji primaju loptu od stopera te je prenose do ofenzivnijih igrača. Na lijevoj strani se lijevo krilo uvlači u međuprostor i tako otvara prostor za lijevog beka koji odlazi visoko naprijed. Lille češće napada po desnoj strani, gdje su fokus napada ofenzivni vezni Remy Cabella, koji se također često izvlači u desni međuprostor, te Edon Zhegrova, koji je postavljen široko uz aut liniju, gdje kvalitetnim driblingom izbacuje suparničkog beka i tako stvara višak. Najveća opasnost i glavni golgeter je centralni napadač Jonathan David, 23-godišnji Kanađanin koji je budući Lilleov veliki izlazni transfer. On završava većinu akcija svoje momčadi i prošle je sezone zabio 24 ligaška gola — 17 golova više od Cabelle, koji je bio drugi najbolji strijelac ekipe.
Rijeka je pokazala da ima mehanizme kojima može ugroziti Lille te će Sopić sigurno smatrati da njegova momčad u uzvratu ima svoju šansu
Lille je svoj stil igre pokazao i sinoć, ali Rijeka se odlično pripremila za ovaj susret i bila je blizu senzacije.
Rijeka je znala najveće snage Lillea te ih je pokušala anulirati. Đalović je u obrambenoj fazi postavio momčad u kompaktnom bloku 4-5-1 i prepustio posjed domaćinu. Kao desni bek je zaigrao Ivan Smolčić, postavljen usko uz Niku Galešića kako bi čuvao Davida. Smolčić je odigrao kvalitetnu utakmicu u kojoj je imao pet otklonjenih opasnosti te osvojio 4/4 duela. David je u prvih 45 minuta bio praktički nevidljiv, s 14 dodira i samo jednim udarcem.
Ključni Ivanović
Najveća promjena kod Rijeke bila je na lijevom krilu, gdje je umjesto Tonija Fruka zaigrao Andrija Vukčević.
Njegova je zadaća bila pomoći Bruni Godi da zaustavi Zhegrovu. Rijeka je kroz cijeli susret duplirala svoj lijevi bok te bi Zhegrova uvijek naletio na suparničkog braniča nakon što bi prošao jednog igrača (imao je pet od sedam uspjelih driblinga).
Što se tiče napadačke faze igre, Riječani su imali jasnu namjeru: cilj je bio što okomitije i brže odraditi napade u nadi da će kroz tranziciju kazniti Lille.
U napadu je ključni igrač bio centralni napadač Franjo Ivanović na kojeg bi išle duge lopte. Njegov je zadatak je bio osvojiti te lopte ili barem dovoljno zasmetati obrambenim igračima kako bi neko od njegovih suigrača osvojio ‘drugu’ loptu. Upravo je na ovaj napadački mehanizam Rijeka postigla svoj prvi pogodak. Lopta je bila napucana na Ivanovića koji je nije uspio primiti, ali je drugu loptu osvojio Marco Pašalić te postigao sjajan pogodak iz tranzicije.
Kao što je dosad pokazivao u HNL-u, sinoć je Ivanović i na ozbiljnijoj europskoj razini demonstrirao da ima odlične fizičke predispozicije. U prvih 45 minuta osvojio je 5/8 duela na tlu i 3/6 u zraku. Velike probleme s njim imala je 17-godišnja Lilleova nada Leny Yoro, koji je morao ući na stopersku poziciju nakon što se Bafode Diakite ozlijedio već u sedmoj minuti utakmice; Francuz je u prvih 45 minuta osvojio samo 3/8 duela. Novi trener Željko Sopić na raspolaganju će imati kadar koji je ove sezone ozbiljno pojačan Frukom, Ivanovićem i Pašalićem. Sva trojica igrača su fantastični tranzicijski igrači, a sinoć su Ivanović i Pašalić pokazali da se mogu nositi i s ozbiljnim ekipama iz liga Petice.
Nakon primljenog gola, Lille je podigao Angela Gomesa bliže Cabelli i pritisnuo Rijeku. Kao najbolji igrač utakmice, Gomes je bio motor u veznom redu domaće momčadi: imao je 4/4 uspjela driblinga, 6/7 osvojenih duela na tlu te 81 dodavanje uz 95,3 posto točnosti. Nakon što je Lille postigao izjednačujući pogodak kojemu je kumovala gostujuća pogreška u sredini terena, Gomes se malo povukao te bio bliže Benjaminu Andreu.
Razlika u širini
U drugom poluvremenu Rijeka se nastavila braniti. Prema naprijed je postala manje opasna jer Ivanović je gubio snagu, što je očito i po brojkama: prije nego što je u 78. minuti izašao iz igre, u drugom je poluvremenu osvojio samo jedan od svojih pet duela.
Kako je vrijeme odmicalo, osjetila se i razlika u širini rostera: Fonseca je uvodio kvalitetne igrače poput Ivana Cavaleira i Adama Ounasa, dok Đalović nije mogao adekvatno zamijeniti umornog Ivanovića, a Alen Grgić, Ivan Lepinjica i mladi Silvio Ilinković nisu donijeli puno kad su ušli u igru.
Kad je izgledalo da će Rijeka izvući remi, Yoro je u 89. minuti zabio gol. Rijeka je u sudačkoj nadoknadi pokušala doći do izjednačenja te je stvarno nevjerojatno da niti jedan od četiri udarca iz 93. minute nije završio u Lilleovu golu. Unatoč porazu, Rijeka je pokazala da ima mehanizme kojima može ugroziti Lille te će Sopić sigurno smatrati da njegova momčad u uzvratu ima svoju šansu.
Riječani su na europsko gostovanje došli s osobljem skupljenom po putu. Koliko je situacija bila apsurdna pokazali su i kadrovi tijekom utakmice — kamermani i režiser nisu bili sigurni trebaju li snimati Đalovića, Sopića ili Raić-Sudara. Kad se uzmu u obzir okolnosti oko kluba u posljednjih nekoliko dana, Rijekini navijači mogu biti ponosni na nastup svojih igrača i nadati se da se na Rujevici može ponoviti ‘čudo’ u rangu onog koje se prije 10 godina dogodilo protiv Stuttgarta.
