Hrvatska je pobjedom u Poljskoj započela svoj pohod u pretkvalifikacijama za Eurobasket koji će se održati za tri godine. Gostujuća dva boda protiv najopasnijeg konkurenta u grupi značajan su ulov sam po sebi, ali do kraja kvalifikacijskog ciklusa dugačak je i trnovit put, stoga je ova utakmica imala veći značaj u kontekstu nadolazećeg Eurobasketa. Ovo je zapravo bila generalna proba za redizajniranu reprezentaciju Damira Mulaomerovića; u Varšavi smo dobili dobar uvid u realne mogućnosti Hrvatske u okršaju s ekipom srednje klase, kakve će je pretežito čekati u grupnoj fazi Eurobasketa u Milanu.
Jučer smo u igri reprezentacije vidjeli baš svašta, počevši od nečuvenog 21 poena za poluvrijeme koje su najvećim dijelom u istoj petorci odigrala četvorica igrača sa zavidnim NBA iskustvom (Bojan Bogdanović, Mario Hezonja, Dario Šarić i Ivica Zubac), pa do relativno laganog preokreta u nastavku i smireno odigrane egal završnice. Uoči utakmice nametalo se nekoliko ključnih pitanja oko Mulaomerovićevih zamisli, pa pogledajmo kakve nam je odgovore ponudio parket.
Je li nam neophodan Smith?
Pa i ne baš. Naturalizirani Amerikanac odigrao je očajno prvo poluvrijeme u Varšavi: za 12 minuta igre nije upisao niti jedan poen ili asistenciju, a usto je bio najgori u +/- kategoriji (u njegovim intervalima Poljska je napravila 12 koševa razlike). U nastavku, pak, nije odmarao ni sekunde te je dao svoj doprinos u preokretu, iako je u njemu imao sporednu ulogu. Konačnih šest poena uz osam skokova i četiri asistencije uz očajni šut iz igre (1/8, od čega 1/7 za tri) solidan je učinak, a najveći pomak u odnosu na mogućnosti Lovre Gnjidića pokazao je hladnokrvno pogođenim slobodnim bacanjima u završnici.
Već u Poljskoj postalo je jasno da možemo zaboraviti na priče o velikoj minutaži petorke sastavljene od četvorice vanjskih igrača
Napadački doprinos Jaleena Smitha vrlo je diskutabilan. Poljaci su mu, fokusiravši se na branjenje Hezonje i Bogdanovića, pružili pregršt otvorenih pozicija s distance, a on ne da to nije propisno kaznio, već je uglavnom bacao cigle na prvi obruč. Što se tiče kreacije, u nekoliko navrata je dobro povukao u leđa, ali u pozicijskoj košarci bio je vrlo pasivan, uglavnom prepuštajući da pick igru s centrima povede netko od suigrača.
Njegov najveći forte trebala bi biti obrana, ali i tu se počesto pokazivao kao najslabija točka Hrvatske u preuzimanjima, budući da nema adekvatnu visinu za branjenje robusnih krila poput Mateusza Ponitke, a k tome je bio daleko od savršenog u branjenju picka. Teško se odati dojmu da bi Toni Perković u napadu dao veći doprinos kao spot-up šuter, a Dominik Mavra u pick igri bez da bi se dogodio potop u obrani, ali obojica su ostala zamrznuta na klupi. Smith nas definitivno nije uvjerio da je nasušno potreban ovoj reprezentaciji, pogotovo ne u ovolikoj minutaži.
Koliko su zaista spremni Šarić i Simon nakon povratka od ozljeda?
Definitivno najveći dobitak iz Varšave. Ovaj dvojac predstavlja srce i dušu hrvatske kreacije — s njima na terenu nestaje ona bljutava bezidejnost koje smo se nagledali proteklih godina te igra Hrvatske dobiva okus i miris. Iako je Šarić proveo godinu dana bez natjecateljske utakmice, a Krunoslav Simon s 37 na leđima propustio završnicu sezone, jučer su u tvrdoj utakmici prepunoj žestokih kontakata pokazali da mogu odigrati nositeljsku ulogu u velikoj minutaži (Šarić 28, Simon 23 minute).
Šarić je bio klasično svestran (devet poena, šest skokova i šest asistencija); davao je na ritmu igre prenoseći loptu iz svoje polovice; pokazao je sijaset rješenja s vrha reketa, a posebno su oduševljavale asistencije Zupcu na zicer. Dojam je pokvarila samo loša večer s distance (trice 0/4), kao i klimavo odrađen posao u manjem dijelu minutaže na petici.
Što se tiče Simona (devet poena i četiri asistencije), on je bio ključni čovjek preokreta u samoj završnici kad su Poljaci poveli s tri razlike. Uzeo je loptu u ruke i prvo si kreirao otvorenu poziciju te stavio tricu, a potom je u dva napada zaredom napravio, odnosno začeo kreaciju idealnih pozicija za Hezonjine presudne šutove. Simonov i Šarićev angažman na lopti uvelike su smanjili Bogdanovićeve i Hezonjine epizode u toj (njima neprirodnoj) ulozi te smo posljedično vidjeli mnogo manje njihova petljanja s loptom, a mnogo više čistih situacija za najopasnije hrvatske strijelce.
Hoće li se osjetiti otpisivanje Žižića?
Itekako se osjetilo već u prvoj utakmici. Mulamerović ga je opisao kao suvišnog u svojoj viziji s objašnjenjem da je na petici zamislio podijeliti minutažu Zupcu, Karlu Matkoviću i Šariću, odnosno trima različitim tipovima igrača. Međutim, na otpisivanje Ante Tonija Žižića nadovezalo se i ono Tomislava Zupčića i Dragana Bendera, što znači da je Mulaomerović u kadar na unutarnjim pozicijama uvrstio samo četiri klasične opcije (još Roko Prkačin koji nije ulazio u igru).
Već u Poljskoj postalo je jasno da možemo zaboraviti na priče o velikoj minutaži petorke sastavljene od četvorice vanjskih igrača. Hrvatska na četvorci naprosto nema bolju opciju od Šarića te je očigledno da će Šibenčanin najveći dio minutaže provesti na svojoj prirodnoj poziciji. A to znači da smo na petici ostali na Zupcu i Matkoviću, što možda neće biti dovoljno u slučaju da jedan od njih upadne u probleme s prekršajima kao Matković jučer (pet osobnih za šest minuta igre, nije uspio ni odmoriti Zupca, a kamoli ostaviti svoj konkretni doprinos u igri), dok bi potencijalna ozljeda bila nenadoknadiva. Zaista bi bilo mudro da je Mulaomerović na Eurobasket poveo još jednog centra kao osigurača.
Hrvatska je pokazala rijetko viđenu mirnoću u završnici i uzela vrijednu pobjedu, što je za pohvalu, ali realno je to bila još jedna mlaka izvedba. Mulaomerović je ovu utakmicu odlučio odigrati sa suženom rotacijom, osobito u drugom poluvremenu. To mu se sada isplatilo, ali na Eurobasketu će takav pristup teško proći budući da se prve četiri utakmice igraju u razmaku od samo pet dana. Grupa nije teška (Grčka, Italija, Ukrajina, Velika Britanija, Estonija), ali bi raubanje nositelja, od kojih su neki rekonvalescenti, moglo biti pogubno, stoga je nužno da Mulaomerović počne razmišljati o širenju rotacije.
