Caktaš nije mogao ni jedno ni drugo jer naprosto nije bio taj profil igrača.

Njegova kvaliteta je ulazak u šanse iz drugog plana, prostorna inteligencija u kretanju bez lopte i završnica. Nikad nije mogao konstantno kreirati šanse za sebe kroz dribling niti je mogao kreirati šanse za suigrače kroz protok lopte i dodavanja. I kao takav Hajduku definitivno nije vrijedio pola milijuna eura koliko ga je plaćao.

Oreščanin je svojim sustavom igre i strukturom napada kompenzirao Caktašu ono što su mu bile mane, a Caktaš je zauzvrat trenerov sustav obogatio dimenzijom više

Nije to toliko rijetka pojava u nogometu; najbolji primjer je Franko Andrijašević koji se našao u jako sličnoj situaciji. Na račun odlične golgeterske sezone u HNL-u, Gent je isplatio Rijeci nešto više od četiri milijuna eura i za najveću odštetu koju je klub ikad isplatio od Andrijaševića je zauzvrat dobio tek dva gola u dvije sezone i igrača koji se nimalo ne snalazi u modelu igre kakav igra Gent. Naprosto je do izražaja dolazilo ono što ne može ponuditi u igri, a ne ono što može — kao što je bio i Caktašev slučaj u Hajduku.

Međutim, nogomet je igra uloga i Caktaš danas itekako vrijedi novca koje je plaćen. Uostalom, to pokazuje statistika. U prvih 15 kola HNL-a Caktaš je zabio tri gola, od čega dva iz kaznenog udarca. U idućih 17 kola, otkako je momčad preuzeo Siniša Oreščanin, Caktaš je zabio 11 komada, od čega jedan s bijele točke. U ovo mu je sedmi put da se pojavljuje u InStatovoj Momčadi kola, treći put kao Igrač kola i dvaput kao prvi pratitelj, a prije tog 16. kola je u Momčadi kola bio samo jednom.

Teško naći takvog igrača na tržištu

Stvar je u tome da je razlika između onog Caktaša koji ne rješava nijedan problem u igri i ovog Caktaša koji se bori za titulu najboljeg strijelca lige tek promjena uloge. To je i dalje apsolutno isti igrač, s istim kvalitetama koje smo svi vidjeli već u prvoj epizodi u Hajduku i s istim manama koje će opet u nekom drugom modelu doći do izražaja — jer je jedina promjena to što sada djeluje u sasvim drugom kontekstu igre u odnosu na Kopićev mandat ili vrijeme Zorana Vulića.

Oreščanin je posložio sustav napada tako da je skinuo s Caktaševih leđa suludo visoka očekivanja javnosti da sam riješi sve probleme u igri i dao mu potpuno novi set zahtjeva u fazi napada. Oslobodio ga je obaveza u organizaciji igre, više se ne spušta nisko po loptu niti treba razmišljati o prijenosu težišta igre u suparnički kazneni prostor. Sada su za to zaduženi drugi igrači i za to postoje jasni mehanizmi, a Caktašu ostaje da sustavu igre daje onu presudnu dimenziju više u zadnjoj trećini kroz ulazak u završnicu iz drugog plana, prostornu inteligenciju i završnicu.

Ukratko, Oreščanin je svojim sustavom igre i strukturom napada kompenzirao Caktašu ono što su mu bile mane, a Caktaš je zauzvrat trenerov sustav obogatio dimenzijom više koja dolazi kroz kvalitetu koja se ne može utrenirati kod drugih igrača. Caktaš je od problema postao rješenje.

I to nas dovodi do paradoksa. Ne samo da Caktaš danas vrijedi tih pola milijuna eura plaće — jer 15-ak golova od veznog igrača to sigurno vrijedi — nego danas Caktaš Hajduku vrijedi više od dva ili tri milijuna eura koje potencijalno može dobiti na kraju sezone ako ga se odluči riješiti.

Radi se ponovo o igri uloga. Igrači koji imaju mogućnosti zabiti 15-ak golova po sezoni su obično onakvi kakve je tražio Kopić kad su mu doveli Caktaša. Takvi igrači trebaju loptu i nužno moraju biti prva opcija u napadu tako da igra cijele momčadi ide preko njih. Caktaš je drugačiji, on je učinkovit kada igra bez lopte i tako na teren donosi efekt opasnosti iz drugog plana kojim rasterećuje ostatak strukture napada, što je ovdje nužno potrebno. Zbog toga je iznimno teško na tržištu naći igrača sličnog profila koji ga može zamijeniti. I tu nije presudno tih 15-ak golova koje će zabiti u sezoni, nego baš ta dimenzija kroz igru bez lopte, ulaske iz drugog plana i davanje dubine napadu kako bi se izbjeglo zagušenje sredine.

I koliko god Caktaš trebao Hajduk — jer mu promjena konteksta igre može donijeti probleme koje je imao kod Kopića i Vulića, budući da je provjereno neefikasan u drugim modelima igre — i Hajduk treba ovakvog Caktaša, jer se ona dimenzija koju donosi na teren u rasterećivanju ostatka momčadi teško može kupiti. A to u perspektivi vrijedi više od dva ili tri milijuna eura koliko se za Caktaša može dobiti na ljeto i zato Marin Brbić mora organizirati budžet tako da ga zadrži u klubu u ovoj ulozi koja mu savršeno odgovara.

xxx

Po InStatu, najviše izglednih prilika za gol stvorili su Rijeka (11) i Dinamo (10), a najmanje Istra (tri) i Lokomotiva (dvije). Dinamo je imao najviše udaraca na gol (23, od čega osam unutar okvira gola), a Rijeka najviše preciznih šutova (11/17 on target); najmanje je pucao Inter — sedam puta, od čega čak pet unutar okvira gola. Najviši postotak posjeda lopte ostvario je Hajduk (62,1 posto), koji je imao i najveću preciznost dodavanja (87 posto; najmanje Slaven, 69 posto). Hajduk je imao najviše upućenih (42) i točnih (23) pasova u suparnički šesnaesterac; najmanje su imali Inter (16/9) i Lokomotiva (19/7). Najviše centaršutova uputila je Gorica — 26, ali samo pet točnih, a najmanje Lokomotiva (četiri, jedan točan). Najviše upućenih (19) i točnih (10) ključnih dodavanja imao je Dinamo, a najmanje Istra (3/1).

Rijekin Zoran Kvržić kreirao je najviše šansi za gol, četiri; po pet puta su na gol pucali Mislav Oršić i Dani Olmo iz Dinama, Antonio Čolak iz Rijeke te Luka Ivanušec iz Lokomotive. Slavenov Miloš Vidović napravio je čak osam prekršaja (nitko drugi više od pet), a najviše ih je pretrpio Interov Borislav Conev. Najviše točnih dodavanja upisao je Hajdukov Darko Nejašmić (78/87), a najviše točnih ključnih Kvržić (4/4), Goričin Michał Masłowski (4/5) i Interov Josip Brezovec (4/7). Kvržić je usto imao i pet preciznih centaršutova (iz šest pokušaja), dok je Slavenov Marko Iharoš uputio čak 10 točnih dodavanja u suparničkih 16m (iz 20 pokušaja). Najviše uspjelih driblinga imao je Osijekov Marko Pilj (9/11), najviše uspješnih startova na loptu njegov suigrač Danijel Lončar (7/8), najviše presječenih suparničkih dodavanja Lokomotivin Denis Kolinger (13), a najviše osvojenih lopti Interov Jurica Buljat (13).

Prvi ‘ispod crte’ za idealnih 11 ovaj su put bili Dani Olmo (Dinamo), Dominik Livaković Dinamo), Simon Sluga (Rijeka), Mislav Oršić (Dinamo) i Darko Nejašmić (Hajduk).

Evo tko je u Momčadi kola, formacija je 4-3-1-2.

Marko Malenica (313), Osijek

Tri obrane, od kojih dvije u InStatovoj kategoriji supersaves; 3/3 puta pokupio centaršut ili presjekao suparničko dodavanje, točno dodao 28/35 puta. Drugi put u Momčadi kola.

Petar Stojanović (298), Dinamo

Dodavanja 56/67 (ključna 3/6, u suparnički šesnaesterac 3/8), dueli 7/16, uspjeli driblizi 2/5, uspješni startovi na loptu 2/4, tri presječena suparnička dodavanja, devet osvojenih ‘ničijih’ lopti (pet na suparničkoj polovici terena). Peti put u Momčadi kola.

Ardian Ismajli (307), Hajduk

Šesti put u idealnih 11. Dodavanja 63/67 (ključna 0/1, u 16m 0/1), jednom pucao unutar okvira gola, dueli 10/13, driblinzi 2/2, startovi na loptu 1/2, osam presječenih dodavanja, šest osvojenih ničijih lopti (jedna na suparničkoj polovici).

Marko Lešković (289), Dinamo

Dodavanja 33/34 (0/1 u suparničkih 16m), dueli 5/8, driblinzi 1/1, startovi 2/2, dva presječena dodavanja (jedno na suparničkoj polovici), dvije osvojene ničije lopte. Već osmi put u Momčadi kola.

Amir Rrahmani (292), Dinamo

Jednom pucao i zabio gol; točnih dodavanja 43/48 (1/2 u suparničkih 16m), uspješnost u duelima 4/8, driblinzi 0/2, startovi 2/3, pet presječenih lopti (jedna na suparničkoj polovici), sedam osvojenih ničijih lopti (dvije na suparničkoj polovici). Šesti put u ovom izboru.

Stanko Jurić (331), Hajduk

Treći put u Momčadi kola. Dobio najviše napadačkih (13/20), zračnih (10/11) i duela na zemlji (13/25), kao i ukupno duela (23/36) od svih u kolu. Dvaput pucao, nijednom unutar okvira gola; dodavanja 36/54 (ključna 2/4, u 16m 3/6), driblinzi 5/7, startovi 3/4, četiri presječena dodavanja (jedno na suparničkoj polovici), jedna osvojena ničija lopta.

Nikola Moro (327), Dinamo

Kreirao dvije izgledne prilike za gol, četiri puta pucao (jednom unutar okvira gola). Točno dodao 58/65 puta (2/3 ključno, 2/3 u 16m), dobio 8/16 duela, 2/2 driblinga, 2/4 starta, 11 puta presjekao dodavanja (pet puta na suparničkoj polovici), osvojio sedam ničijih lopti (pet na suparničkoj polovici). Treći put u idealnih 11.

Domagoj Pavičić (377), Rijeka

Ovo mu je već deveti put u Momčadi kola, čime predvodi ligu. Dvaput pucao i zabio dva gola; dodavanja 38/45 (0/1 ključno, 0/1 u 16m), dueli 8/14, driblinzi 4/5, startovi 1/2, četiri osvojene ničije lopte (jedna na suparničkoj polovici).

Mijo Caktaš (419), Hajduk

Prvi u ligi ove sezone došao do treće titule Igrača kola, sedmi put u idealnih 11. Kreirao dvije izgledne šanse za gol, zabio dva gola iz četiri udarca (tri unutar okvira gola). Dodavanja 20/24 (ključna 1/1, u suparničkih 16m 1/2), dueli 7/23, driblinzi 1/3, startovi 1/6, dvije presječene lopte, jedna osvojena ničija lopta na suparničkoj polovici.

Antonio Čolak (339), Rijeka

Pet udaraca, dva unutar okvira gola i oba u mrežu, usto i jedna asistencija. Dodavanja 13/15, dueli 6/19, driblinzi 0/3, startovi 0/3, jedna osvojena ničija lopta na suparničkoj polovici. Četvrti put u Momčadi kola.

Ivan Krstanović (329), Slaven Belupo

Pripremio dvije izgledne prilike za gol, četiri puta pucao (dvaput unutar okvira gola), zabio jednom. Točno dodao 16/24 puta (ključno 1/3, u 16m 0/2), dobio 12/30 duela, 3/5 driblinga, 1/3 starta na loptu, četiri puta presjekao dodavanje (dvaput na suparničkoj polovici) i osvojio šest ničijih lopti (tri na suparničkoj polovici). Drugi put u Momčadi kola.