Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telesport.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

HNL Inventura: Momčad sezone

...i još gomila geekovskih zanimljivosti u statističkom pregledu HNL-a koji donose InStat i Telesport

Zadnja izmjena: svibanj 30, 2018

Nemojte ovo shvatiti pretjerano ozbiljno.

Ovo je samo hrpa slabo strukturiranih statističkih podataka, inserata izvađenih iz konteksta koji vam mogu pomoći da obogatite svoj subjektivni dojam. Kao i obično, naglašavamo da ovo nije naš izbor, nego je zasnovan isključivo na statističkim podacima koje za Prvu HNL vodi kompanija InStat, pa tako i na njenom statističkom instrumentu zvanom InStat Index, što je zapravo algoritam koji odražava učinak nekog igrača s obzirom na više statističkih parametara koji se prate, ali i poziciju, suparnika i učinak momčadi.

Cijele smo sezone pomoću InStata detaljno pratili HNL, birali Momčad kola iz tjedna i tjedan. Ovo su ti podaci skupljeni na hrpu i tek ovlaš uspoređeni, bez ambicije da ovaj put ulazimo u njihovu interpretaciju.

Evo što smo, dakle, dobili…

Igrači i Momčadi kola

Po triput su titulu Igrača kola osvajali Dinamov El Arabi Hillel Soudani, Rijekin Heber te Mario Gavranović, koji ju je jednom uzeo kao Rijekin, a dvaput kao Dinamov igrač. Po dvaput su statistički najuspješniji u kolu bili Dinamovi Dani Olmo i Petar Stojanović te Hajdukov Franck Ohandza.

Dinamo je uzeo 11 titula Igrača kola (Soudani tri, Stojanović, Olmo i Gavranović po dvije, Junior Fernandes i Filip Benković po jednu); Rijeka ih je imala osam (Heber tri, Alexander Gorgon dvije, Marko Vešović, Josip Mišić i Gavranović po jednu); Hajduk je osvojio šest (Ohandza dvije, a Said Ahmed Said, Hugo Almeida, Borja Lopez i Toma Bašić po jednu; pet ih je imala Lokomotiva (Lovro Majer, Lirim Kastrati, Denis Kolinger, Dejan Radonjić, Ivan Krstanović), a po jednu Slaven Belupo (Bruno Telushi), Inter (Komnen Andrić), Istra (Tome Kitanovski), Osijek (Mile Škorić), Rudeš (Samir Fazli) i Cibalia (Ivan Brkić). Dakle, svaki od 10 klubova je barem jednom imao Igrača kola.

Po ukupnom broju plasmana u Momčad kola Dinamo je nadmašio Rijeku za tek jedan — imao ih je 95, a Rijeka 94. Najčešće su kod Modrih u idealnih 11 kola bili Benković (14 puta), zatim Dani Olmo i Jan Lecjaks po osam puta te Soudani jednom manje. Ukupno se 20 različitih Dinamovih igrača našlo u Momčadi kola. Od 22 Rijekina igrača koji su bili u Momčadi kola najviše uvrštavanja ima Filip Bradarić (15), zatim Zoran Kvržić, Heber i Josip Mišić (svi po osam). Hajdukova 22 igrača ostvarilo je 61 plasman u Momčad kola — najviše Karlo Letica (šest), a po pet Hamza Barry, Ohandza i Zoran Nižić.

Osijek je imao 36 uvrštavanja (najviše Mile Škorić, četiri), Lokomotiva 31 (Lovro Majer sedam puta), Slaven 27 (Miloš Vidović pet puta), Inter 20 (Komnen Andrić pet puta), Rudeš 17 (Karlo Kamenar četiri puta), Cibalia devet (nitko više od jednom), a Istra šest (Vanja Iveša dvaput).

Golovi i asistencije

Najbolji strijelac sezone je, naravno, Soudani sa 17 golova. Slijede Heber (Rijeka) sa 16, Mirko Ivanovski (Slaven Belupo) i Gavranović (Rijeka/Dinamo) s po 15 te Mario Budimir (Rudeš/Dinamo) s 14. Spomenimo pritom da je Ivanovski tri svoja pogotka postigao iz jedanaesteraca, Soudani dva, Budimir jedan, a Heber i Gavranović nijedan. Gledamo li učinkovitost po utakmici, onda je najefikasniji Heber, koji je zabijao 0,9 golova na 90 minuta igre, slijedi Budimir s 0,7 te Soudani s 0,6.

Najbolji asistent lige, i to uvjerljivo najbolji, Rijekin je Domagoj Pavičić s 11 asistencija. Njegov suigrač Josip Mišić (igrao samo u prvom dijelu sezone), Fran Karačić iz Lokomotive i Soudani skupili su ih po sedam. U kategoriji ‘golovi plus asistencije’ poredak je ovakav: Soudani 24 (17+7), Heber 22 (16+6), Ivanovski 19 (15+4), Gavranović 19 (15+4), Budimir 18 (14+4), zatim Said 17 (11+6), Majer 16 (11+5), Pavičić 16 (5+11)… Igrači koji su sudjelovali u najviše napada iz kojih je postignut pogodak su: Soudani 29, Heber 28, Gavranović 26, Olmo 25, Said 23… Ivanovski u ovoj kategoriji ima 20 upisa, što ga čini igračem koji je sudjelovao u najvećem postotku golova svoje momčadi, čak 57 posto.

Uvjerljivo najviše udaraca na gol po utakmici upućuje Soudani — 3,9, od čega 1,6 ide unutar okvira gola. Soudani je pucao čak 105 puta ove sezone, po čemu ga slijede njegovi suigrači Mario Gavranović (83, od čega 41 unutar okvira gola) i Dani Olmo (73, od čega 28 unutar okvira). Osim Soudanija, više od triput po utakmici na golu su pucali Hajdukov Ante Erceg (1,7 unutar okvira/3,5 ukupno), Jakov Puljić (Inter/Rijeka 1,6/3,2), Heber (1,5/3,1), Olmo (1,2/3,0) i Hajdukov Adam Gyurcso (1,6/3,0)

Najviše pogrešaka koje su dovele do suparničkog gola napravili su Interov Antonio Bosec i Slavenov Nikola Katić, po 15; jednu manje napravio je Istrin Ivan Zgrablić (igrao za Cibaliju u prvom dijelu sezone).

Dodavanja

Najviše točnih dodavanja po utakmici bilježi Rijekin Filip Bradarić sa 70 u prosjeku i s 87 posto preciznosti. Isto toliko, sa za nijansu manjom preciznošću imao je Josip Mišić prije nego što je otišao iz Rijeke. Sijede Dinamovi Tongo Doumbia s 59 (90 posto preciznosti), Amir Rrahmani s 58 (87 posto) i Filip Benković 54 (89 posto). Ovo su i najviši postotci točnosti među top 20 dodavača lige.

Ukupno najviše ključnih dodavanja tijekom sezone imali su Dani Olmo (53), Soudani (45), Majer (45) i Rijekin Zoran Kvržić (45). Gledamo li prosječne vrijednosti po utakmici, onda su najuspješniji Kvržić (2,4), Olmo (2,2) te Pavičić (1,8). Najviši postotak preciznosti ključnih dodavanja, barem među 20 vodećih ‘ključnih’ dodavača u ligi, bilježi Rudešov Karlo Kamenar (64 posto), slijede Pavičić i Hamza s po 60 posto. Olmo je na 48 posto točnosti, Soudani na 58, Majer 50 a Kvržić ima 54 posto.

Igrači koji najčešće oprobavaju centaršut su Borna Barišić (Osijek), Borna Sosa (Dinamo) i Nikola Matas (Osijek/Istra) — sva trojica to čine u prosjeku pet puta po utakmici, s time da je Barišićev postotak preciznosti 28 posto, Sosin 31, a Matasov 20 posto. Od 20-orice igrača koji najčešće centriraju najprecizniji su Istrin Tomislav Čuljak (41 posto) te Hajdukov Josip Juranović (33 posto), a treći je Sosa sa spomenutih 31 posto.

Daleko najviše puta tijekom sezone (48, odnosno 1,6 put po nastupu) u zaleđu se našao Gavranović. Po ukupnom broju zaleđa slijede Ivanovski (32) i Soudani (29), a u prosjeku je od Gavranovića češće u zaleđu jedino Slavenov Pero Pejić (1,9 po utakmici).

Dueli

U najviše duela tijekom sezone našli su se Ivanovski (673, od čega je dobio 28 posto njih), Hajdukov Josip Radošević (612, od čega 53 posto dobivenih) i Lokomotivin Ivan Krstanović (592, dobivenih 39 posto). Najviše dobivenih duela u sezoni ima Katić (361), zatim Radošević (327) i Cibalijin Marko Karamarko (325). Gledamo li po nastupu, onda se u prosječno najviše duela našao Komnen Andrić (čak 31, od čega je dobivao 14, odnosno 45 posto), zatim Krstanović (10/25) i Osijekov Eros Grezda (10/25). Među 20-oricom igrača koji su se našli u najviše duela najviše postotke uspješnosti imaju Katić (65), Karamarko (60), Stojanović (58), Cibalijin Petar Rubić (55) i Interov Tomislav Mazalović (55).

Najviše defenzivnih duela po utakmici dobivaju Katić iz Slavena, Ante Majstorović i Denis Kolinger iz Lokomotive, Roberto Punčec iz Rijeke, Mateo Barač iz Osijeka te Dinamov Doumbia — svi po osam. Oni su ujedno i postotkom najuspješniji, svi se vrte između 65 i 70 posto dobivenih defenzivnih duela (oko 8/12 po utakmici). U ofenzivnima prednjače Lovro Majer (6/11) i Aljoša Vojnović iz Istre (7/14), jedina dvojica s preko 50 posto uspješnosti. Blizu su još Olmo (8/16), Andrić (12/25), Radonjić (10/22) i Gorgon (8/17). Andrić i Radonjić ih jedini dobivaju barem 10 po utakmici, a uz njih se još jedino Osijekov Mirko Marić nađe u njih preko 20 po utakmici (9/21).

Najviše zračnih duela po utakmici dobivao je upravo spomenuti Marić (sedam, s 45 posto uspješnosti), a po šest su ih imali Benković (82 posto) i Vojnović (54 posto). U najviše su ih se našli Marić (15 po utakmici), Andrić (13 po utakmici, pet dobivenih) i Krstanović (5/12). Po postotku dobivenih u zraku je Benković neprikosnoven, a slijede ga Kolinger (78 posto) i Slavenov Vinko Međimorec (75 posto).

Što se tiče duela na zemlji, najviše po utakmici ih je dobivao Grezda (10), zatim Olmo i Pavičić (po devet). Grezdin postotak uspješnosti je 45 posto, Olmov 47, a Pavičićev 53. Najviši postotak dobivenih duela na zemlji imao je Bosec (61), slijede Karamarko (59) i Stojanović (56).

Driblinzi, startovi, prekršaji…

Najbolji dribleri lige su Hamza i David Puclin (Istra/Slaven) s po 68 posto uspješnosti driblinga, a nijansu ispod njih je Lokomotivin Luka Ivanušec sa 66 posto. Najviše driblinga po utakmici pokušavali su Grezda i Olmo, po devet, s tim da je Olmo bio mrvicu uspješniji (55 prema 54 posto uspjelih). Po utakmici ih najviše uspjelih imaju Olmo i Ivanušec (po 5,0), Grezda slijedi s 4,8, dok su Hamza i Puclin na 3,4, odnosno 2,9.

Najviše startova po utakmici radio je Istrin Dino Halilović (čak sedam), zatim Bosec, Puclin i Osijekov Haris Hajradinović (po šest). Bosec je pritom bio uspješan u 67 posto njih, što je najviši postotak među 20-oricom najčešćih ’startera’ (no, nekoliko igrača koji su startali rjeđe imaju viši postotak); Karamarko je na 64 posto, Halilović na 59, Puclin na 51, a Hajradinović na 49 posto.

Najviše presječenih suparničkih dodavanja po utakmici imali su Slavenov Božo Musa te Escoval (Istra/Rijeka), po 10; Majstorović i Interov Mato Grgić su na devet. Ako gledamo samo na suparničkoj polovici terena, onda je tu daleko najjači Radošević (2,7 po utakmici); sljedeći su tek Cibalijin Hrvoje Plum (1,9) i Osijekov Benedik Mioč (1,8).

Najviše osvojenih lopti po utakmici, po 10, imaju Katić, Barač, Punčec, Benković i Špiro Peričić iz Cibalije; Dinamov Leonardo Sigali, koji je otišao u zimskom prijelaznom roku, imao ih je 11. Na suparničkoj polovici u tome prednjače Radošević (1,9) i Miloš Vidović iz Slavena s 1,5. Najviše izgubljenih po utakmici upisali su Budimir, Andrić  i Radonjić, po 13 — s time da ih je Budimir tek 0,8 po utakmici gubio na vlastitioj polovici terena, a Andrić i Radonjić po 2,1, najviše u ligi.

Najviše prekršaja po utakmici radio je Rudešov Samir Fazli (pet, ali nije puno igrao), dok su spomenuti Plum i Halilović, kao i Mario Musa iz Lokomotive te Robert Mudražija iz Osijeka na 2,6. Najviše prekršaja po utakmici pretrpjeli su Andrić (3,9), Said (3,3) te Krstanović i Grezda (po 3,0). Cibalijinu Frani Ikiću suđena su čak četiri prekršaja za penal, Rudešovu Glauderu tri; Slavenovu Musi i Rijekinu Momčilu Raspopoviću po dva. Najviše žutih kartona nakupio je Interov Mazalović, 15; slijede Cibalijini Karamarko i Plum s po 11. Četvorica igrača — Glauder, Puclin, Rijekin Dario Župarić i Hajdukov Borja Lopez — dobili su po dva crvena kartona tijekom sezone.

Idealnih 11

Među vratarima je relativno glatku pobjedu odnio mladi Karlo Letica iz Hajduka, koji je jedini golman među 20 najbolje plasiranih igrača lige po InStat Indexu, najviše je puta među njima bio u Momčadi kola i ima najviši postotak obranjenih udaraca, 76 posto. U svojih 19 nastupa primio je 14 golova i obranio 44 šuta, od čega se 20 vodi pod kategorijom ‘supersaves’, odnosno iznimno zahtjevnih obrana. Osim toga je s 90-postotnih uspjehom presjecao suparnička dodavanja ili kupio centaršutove te dodavao s 84-postotnom točnošću. Pet bodova iza njega (InStat Index 254) ostao je Rijekin Simon Sluga, dok je treći reprezentativac Dominik Livaković iz Dinama sa 248.

Statistički najuspješniji desni bek bio je Marko Vešović s Indexom 274, ali on ne ispunjava uvjete jer je otišao u zimskom prijelaznom roku, a nije niti odigrao minimalno 50 posto utakmica za Rijeku. Stoga se u Momčadi sezone našao Petar Stojanović iz Dinama (Index 271). On je upisao sedam udaraca, od kojih nijedan nije završio u mreži niti je išao unutar okvira gola, ali je dvaput asistirao za gol; dodavao je s 83-postotnom preciznošću (ključna dodavanja 1,5/3,2 po utakmici), dobivao 10/17 duela, 2,8/4,7 driblinga i 2,9/4,8 startova, uz četiri presječena suparnička dodavanja. Stojanovićeva ‘rezerva’ u Momčadi sezone bio bi Josip Juranović, ali s puno nižim Indexom (245); njegov suigrač Fran Tudor ostvario je 252, ali mu nedostaje nešto minutaže da bi konkurirao.

Na poziciji lijevog beka su za mjesto u Momčadi sezone mrtvu utrku vodili dinamovci Jan Lecjaks i Borna Sosa, koji su obojica skupili po 21 nastup. Po InStatu je uspješniji bio Čeh (Index 267, Sosa 263). Lecjaks je šest puta pucao na gol (četiri puta unutar okvira gola), zabilježio jedan gol i dvije asistencije. Preciznost dodavanja mu je bila na 76 posto (ključni pasovi 1/2 po utakmici), uspjeh u duelima 11/17 po utakmici, u driblinzima 2,0/3,7, u startovima 3,4/4,6, a imao je i sedam presječenih dodavanja po utakmici. Index viši od 250 još su imali Hajdukov Andre Fomitschow (254) i Rijekin Leonardo Zuta (252).

Među stoperima Sigali (272) i Dino Perić (271) nisu ušli u konkurenciju jer nisu tu bili cijele sezone i(li) nisu dovoljno igrali. U ‘rezervnu’ Momčad sezone bi ušli Rijekin Dario Župarić (256) i Dinamov Amir Rrahmani (255), a blizu je još i Rijekin Roberto Punčec (253). U idealnih 11 smo po InStatovim podacima uvrstili Dinamova Filipa Benkovića (275) i Hajdukova Zorana Nižića (262). Benković je čak 19 puta pucao na gol (sedam puta unutar okvira) i postigao četiri pogotka; usto je ostvario 89 posto točnosti dodavanja (prosječno 54/61, ključni pasovi 0,1/0,3 po utakmici), 10/13 dobivenih duela, 0,2/0,4 driblinga, 1,4/1,9 uspješnosti u startovima i prosječno sedam presječenih suparničkih dodavanja. Nižić je zabio triput iz osam udaraca (šest unutar okvira gola) te upisao i jedan asist; dodavao je s 91 posto preciznosti (prosječno 47/52, ključni pasovi 0,1/0,3), dobivao 0,8/1,1 pokušaja driblinga, 1,7/2,4 startova na loptu uz također prosječno sedam presječenih suparničkih pasova.

Rijekin Josip Mišić je na zimskoj pauzi bio treći statistički najuspješniji igrač lige, s Indexom 287 za nijansu ispod Benkovića i Gorgona, koji su imali 288. No, kako su ovoj dvojici statističke performanse pale u drugom dijelu sezone, Mišić je ustvari ostao igrač s najvišim ostvarenim InStat Indexom po nastupu (ne računajući, doduše, Juniora Fernandesa koji za 590 odigranih minuta ima Index 294). Međutim, od onih koji su ostali najbolji defenzivni vezni su bili Filip Bradarić (Rijeka, 271) i Tongo Doumbia (Dinamo, 264). Bradarić je imao tri gola i četiri asistencije, a pucao je 29 puta (osam puta unutar okvira gola); dodavao je s 87-postotnom preciznošću (70/80, ključni pasovi 1,1/2,5), driblao s uspjehom 0,7/0,9, startao 1,8/3,2, uz šest presječenih suparničkih dodavanja po utakmici. Doumbia je zabio jedan gol iz 14 udaraca (tri unutar okvira gola), dodavao 59/65 (90 posto točnosti, ključni pasovi 0,2/0,6), driblao 2,3/2,8, startao 2,8/4,4, uz također šest presječenih lopti u prosjeku.

Na poziciju ofenzivnog veznog uvrstili smo Dinamova Danija Olma, premda je tijekom sezone više igrao na lijevom krilu. Presudilo je to što je prvi sljedeći ljevokrilni napadač (Alexander Gorgon) ostvario viši Index (266) nego prva sljedeća ‘desetka’ ili ‘osmica’ (Dinamov Nikola Moro, 263). Na desnom krilu je, dakako, najbolji bio Dinamov El Arabi Hillel Soudani (272).

Olmo je tijekom sezone uputio 75 udaraca, od čega je 28 išlo unutar okvira gola; zabio je osam, asistirao za šest. Nadalje, prosječno je upućivao 35 točnih dodavanja iz 46 pokušaja (76 posto točnosti, ključni pasovi 2,2/4,5), dobivao 11/23 duela, 5/9 driblinga, 1,9/3,3 starta na loptu te 3,2 presječena dodavanja, od čega 2,4 na suparničkoj polovici terena. Olmo je, dakle, ostvario uvjerljivo najviši InStat Index od onih koji su igrali u oba dijela sezone i skupili minimalno 50 posto nastupa; on je naš Igrač sezone, nasljednik inauguralnog osvajača ove titule iz prošle sezone, Stefana Ristovskog.

Soudani je pucao čak 105 puta tijekom sezone, od čega 43 puta unutar okvira gola; zabio je 17 golova i upisao sedam asistencija. U prosjeku je dodavao 20/27 (73 posto, ključna dodavanja 1,7/2,9), dobivao 9/22 duela, 2,6/4,6 driblinga, 2,1/3,6 startova na loptu uz 1,7 presječenih dodavanja (1,2 na suparničkoj polovici). Gorgon je pucao 45 puta, od čega 20 puta unutar okvira gola, imao sedam golova i dvije asistencije. U prosjeku je imao 35/43 točnih dodavanja (82 posto), ključni pasovi 1,2/2,3), dobivao 11/25 duela, 3,2/5,0 driblinga i 1,8/4,3 startova, s prosječno 3,5 presječenih dodavanja (1,4 na suparničkoj polovici). Iako je zajedno s Benkovićem imao najviši InStat Index na polusezoni, Gorgon se u Momčadi sezone našao zapravo samo zato jer je njegovu suigraču Heberu (Index 272) nedostajalo nešto malo minutaže do 50 posto nastupa. Nedaleko je bio i Hajdukov adut iz prvog dijela sezone, Ante Erceg, s 270. Spomenimo još preostale veznjake i krila koji su ostvarili Index viši od 250, a da su odigrali barem od 50 posto utakmica: Arijan Ademi 261, Domagoj Pavičić 258, Zoran Kvržić 254, Lovro Majer 253 i Josip Radošević 250.

Preostalo nam je samo mjesto centarfora. Tu su otpali Komnen Andrić (Inter, 262) i Franck Ohandza (Hajduk, 262) zbog nedovoljnog fonda nastupa i upao je Mario Gavranović (256). On je 83 puta pucao, od čega 41 put unutar okvira gola; zabio je 15 golova uz četiri asistencije. Dodavanja su mu u prosjeku bila 16/22 (74 posto, ključna 1,2/2,8), dueli 7/18, driblinzi 2,3/4,2, startovi 1,0/1,9, uz 0,9 presječenih suparničkih dodavanja (0,7 na suparničkoj polovici). Među napadačima je još jedino Hajdukov Said Ahmed Said ostvario Index viši od 250 (točnije, 251).

Napomenimo još da je — barem po InStatu, a takav je i subjektivni dojam kod nas u Telesportu — općenita kvaliteta igre u Prvoj HNL značajno pala u proljetnom dijelu prvenstva, a odrazilo se to i na ogromnoj većini ovdje spomenutih individualnih brojki.

Ne propusti top članke