Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telesport.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Igrač sezone: Dani Olmo

Brojke su ga izabrale za najboljeg u HNL-u. Nemamo prigovora — evo i zašto

Zadnja izmjena: 2. lipnja 2018. Goran Stanzl/PIXSELL

Nogometno proljeće u HNL-u nije donijelo nogometno toplije dane u odnosu na jesenski dio prvenstva. Igrao se osjetno lošiji nogomet i većina klubova je osjetno podbacila, a kako statistika počiva na onome što je prikazano na terenu, pad u igri se osjetio i kroz pad individualnih statističkih pokazatelja.

Na ulasku u zimsku pauzu je statistički najuspješniji igrač polusezone bio Filip Benković, s InStat Indexom 288. Iza njega su bili Alexander Gorgon, Josip Mišić i El Arabi Hillel Soudani, svi sa preko 280 indeksnih bodova. Međutim, svima njima (osim Mišiću, koji je otišao iz HNL-a) osjetno je pao InStat Index u drugom dijelu sezone. Benković na kraju ima 275 indeksnih bodova, Soudani 272, a Gorgon 266.

Stoga titulu igrača sezone odnosi Dani Olmo, tek peti igrač iz jesenskog dijela prvenstva kojem je InStat Index pao samo s 282 na 281, jedan od rijetkih igrača kojem i statistika potvrđuje da je zadržao konstantu forme iz prvog dijela sezone.

Daniel Olmo Carvajal zabio je osam golova i asistirao šest puta za 2.015 minuta koliko je odigrao u HNL-u. Međutim, neke druge njegove brojke su zaista impresivne. Pokušao je 110 ključnih dodavanja i pogodio 53, daleko najviše u ligi. Ima 106 točnih dodavanja u kazneni prostor, što je najviše u ligi iza Lovre Majera, kod kojeg je potrebno uzeti u obzir da je više od pola tih dodavanja skupio kroz slobodne udarce i kornere. Daleko je najbolji dribler lige sa 121 uspješnim driblingom iz 224 pokušaja.

Valjda mu nije cilj postati Sammir i dominirati isključivo u tim uvjetima. Valjda ima ambiciju napraviti dodatni iskorak u elitu

Doduše, za igrača koji ima takve tehničke sposobnosti i pregled igre, očekivano je da bude superioran u driblanju protivnika i pripremanju prilika za suigrače. Takav je profil igrača – kreativac, talentirani tehničar koji ima dozu hitrine i koji igra u dominantnoj momčadi i tu je kontekst na njegovoj strani. Međutim, za igrača koji je visok 176 centimetara i težak tek 68 kilograma, Olmo je iznenađujuće dobar u duelima. Šesti je igrač u ligi s ukupno 564 duela, a osvaja ih s prilično solidnih 46 posto. To ne samo da je osjetno više nego što imaju igrači sličnog profila i igračkih karakteristika, nego je veći postotak od onog kojeg imaju Soudani, Eros Grezda ili Maxwell Acosty, koji spadaju u atletski najdominantnije igrače lige.

Dakle, nije samo dobar duel igrač — kad se uzme u obzir kontekst, odličan je.

Pronalazi sekunde

Dio razloga za to je njegovo prilično nisko težište, a dio to što je izdržljiv i borben. Međutim, najveći razloga otpada na njegovu nogometnu inteligenciju. Odlično se kreće i fantastično čita igru, pretpostavlja gdje će se lopta odbiti i na nju dolazi prije suparnika, što mu omogućava da bolju poziciju pri ulasku u duel. Uostalom, ako dovoljan dokaz njegove inteligencije nije to što se dovodi u ravnopravne uvjete s jačim obrambenim i zadnjim veznim igračima, onda bi trebao biti to što se njegovo kretanje i čitanje igre očituje i kroz 3,2 presječene lopte u utakmici, od čega su 2,4 u suparničkoj polovici.

Dakle, Olmo je kompletan vezni igrač koji svojim sposobnostima i urođenim talentom može samostalno kompenzirati Dinamove velike nedostatke u planu igre i taktičke nedorečenosti momčadi. Međutim, ono što Olma daleko najviše razlikuje od svih ostalih igrača u HNL-u je način na koji obrađuje loptu u primanju.

HNL je takva liga i kod nas se u njoj, barem u usporedbi s ligama sličnog ranga, igra relativno tehnički dotjeran nogomet. Postoji sva sila tehnički talentiranih igrača koji mogu napraviti puno kada dobiju loptu u noge okrenuti licem prema golu. Postoji i nekoliko relativno atletičnih igrača koji u odlasku od lopte traže dodavanje u prostor i igraju loptom je dok su u punoj brzini. Međutim, nitko od HNL igrača nije u stanju raditi višak već u samom činu primanja lopte kao što to radi Olmo. On, čak kad prilazi lopti i kad je okrenut leđima prema golu, u jednom pokretu i prima loptu i s njom nastavlja dalje. Ima sposobnost da obrađuje loptu u kretnji i odmah po primanju radi višak i oslobađa se čuvara, a tako štedi sekunde koje se u modernom nogometu više ne pronalaze tako lagano. Olmo ih pronalazi, odličan je u tom segmentu i jako racionalan u predaji lopte po stvorenom višku i to ga čini jako interesantnim potencijalom u modernom nogometu u kojem su zone u kojima on operira sve zakrčenije. HNL nije imao igrača s takvom sposobnošću još od Luke Modrića.

Mora još učiti

Naravno, Dani Olmo s tek navršenih 20 godina nije gotov igrač. Niti blizu. U kontekstu koji mu nudi Dinamo, kontekstu u kojem je puno lakše pronaći prostor i stvoriti sebi uvjete za bildanje statistike s obzirom na to da suparnik mora voditi računa i o drugim jako talentiranim suigračima koji mogu stvarati višak u zadnjoj trećini, Olmo radi dobar posao. Ali valjda mu nije cilj postati Sammir i dominirati isključivo u tim uvjetima. Valjda ima ambiciju napraviti dodatni iskorak u elitu jer za to ima priličnu količinu resursa na raspolaganju.

Ima fine tehničke karakteristike, dobar pregled igre i solidne fizičke kapacitete. Ima fantastične navike u igri; donio ih je sa sobom iz Barcelone, gdje je odgojen kroz konstantno kretanje u svrhu traženja prostora i nuđenje za kratka dodavanja. Sve to ga čini vrijednim igračem koji zbog svoje polivalentnosti može biti iskorišten u različitim sustavima igre. Može biti dio modela igre koji se bazira na posjedu zbog njegove tehnike, navika i pregleda igre, ali može igrati i presing, što se očituje u one 2,4 presječene lopte u suparničkoj polovici i u dobrom postotku osvojenih duela.

Međutim, da bi došao na elitnu razinu, Olmo još mora učiti.

Za početak, mora postati bolji u kontroli ritma utakmice i bolje se pozicionirati. Nije ga za kriviti zbog toga jer nijedan seniorski trener mu dosad nije dao taktičke okvire igre, ali Olmov problem je što po primitku lopte pokušava stvoriti višak i još nije sazrio do te razine da shvaća kako ne može u svakom potezu napraviti nešto izvanredno. Često se više isplati pozicionirati tako da ubrza protok lopte i da onda lopta dođe na drugu poziciju u kojoj se lakše može materijalizirati višak. To je ono što mu nedostaje da postane pravi playmaker i napravi korak među elitu, ali to je ono što je i Modrić učio postupno.

Iduća sezona će biti ključna po tom pogledu.

Dinamo je doveo Izeta Hajrovića, Luku Menala, Mislava Oršića, a vraća se i Mario Šitum — sve igrači koji će popuniti rotaciju na krilima i ako Soudani ode. Ako znamo da je Olmo većinu svojih minuta odigrao na krilu, onda je to postaje problem; međutim, za očekivati je da će Olmo dobiti svoje minute u sredini, ondje gdje bi svojim igračkim profilom trebao i težiti. To je normalan razvojni put za takvog igrača.

Prilagođen modernom nogometu

Ako ga već uspoređujemo s Modrićem (ne po kvaliteti, nego po profilu i potencijalu), nije ni on oduvijek igrao ovu poziciju i ulogu koju igra danas u Real Madridu. Počinjao je kao vezni koji je igrao široko na krilnoj poziciji, pa je s vremenom ulazio prema sredini i onda se, kako je naučio kontrolirati ritam, naknadno vraćao prema vlastitom golu organizirati napade. Nenad Bjelica vjerojatno planira isto za Olma, samo što njegov razvojni put prilično ovisi o tome što će Bjelica dobiti na raspolaganje. Ako zaista, po treći put, dođe Sammir i ako Dinamo dovede Majera, što Lokomotivin boss Božidar Šikić već neko vrijeme forsira preko medija – onda su Olmove minute u sredini zagušene.

Što bi bila šteta, jer Olmo se još kao tinejdžer pokazao kao igrač prevage u HNL-u i kao stvarna vrijednost, a ne samo visoki potencijal za dalje. U tom kontekstu, samo su Nikola Vlašić, Marko Rog i Marko Pjaca postigli isti status. Uostalom, to pokazuje i titula igrača sezone po InStatu.

Bilo je dominantnijih igrača na svojoj poziciji, kao što je Benković. Bilo je efikasnijih igrača, kao što su Soudani i Héber. Bilo je utjecajnijih igrača na kojima počiva čitava igra njihove momčadi, kao što je Filip Bradarić. Međutim, u HNL-u ne postoji igrač koji je toliko prilagođen modernom nogometu kao Dani Olmo. On je kompletan igrač koji svojim karakteristikama, sposobnostima i urođenim talentom može samostalno kompenzirati velike taktičke nedorečenosti u planu igre, ima prave navike u igri i donosi polivalentnost koja ga čini posebno intrigantnim projektom.

A uz potencijal i konkretnu vrijednost, pokazao je i konstantu što je u ovakvoj suludoj sezoni vrijedno nagrade za igrača sezone.

Ne propusti top članke