Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telesport.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Velika mala Gorica

Nije to više samo hit prvenstva, nego kvaliteta na koju se mora računati

Zadnja izmjena: 30. travnja 2019. Matija Habljak/PIXSELL

U osam utakmica koliko su ove sezone Hajduk i Rijeka odigrali protiv Gorice, pobijedili su samo jednom. Rijeka je u prvom kolu svladala novog prvoligaša u njegovu debitantskom nastupu, a nakon toga u sedam navrata ni ona, a ni Hajduk nisu uspjeli pobijediti Goričane.

Jedan dio razloga za to leži u tome da se Gorica našla u unikatnoj situaciji u kojoj kao debitant u prvenstvu sebi može dopustiti potpuno reaktivni pristup. Može se povući i čekati da se suparnik otvori. Međutim, predrasude o debitantu u prvenstvu i situacija u kojoj su Goricu suparničke ekipe voljne napasti nisu dovoljne sama po sebi. Gorica radi odlične stvari u fazi obrane.

Zabluda je da je Gorica strašno agresivna momčad koja je dominantna u duelima i da tu gradi svoju prednost. U zadnje dvije utakmice protiv Rijeke i Hajduka, u kojima se pobjedama približila plasmanu u Europu, Gorica je pobijedila usprkos tome što je imala manji postotak dobivenih duela od suparnika.

I to je pravilo. Još od početka prvenstva, kada je nakon 11 kola i 15 uzastopnih bodova u gostima Gorica imala uvjerljivo najmanji postotak posjeda lopte u ligi, najmanje dodavanja i bila predzadnja po postotku dobivenih duela, malo toga se promijenilo. Postotak posjeda se nešto podigao, Gorica dodaje nešto više i puca nešto malo više nego je pucala na početku sezone, ali po pitanju duela se nije puno pomakla.

Kako je to Igor Bišćan opisao nakon Rijekina trećeg poraza od Gorice ove sezone: “Ne odgovaraju nama? Pa ne odgovaraju nikome”

Mario Marina i Joey Suk kao nositelji čvrstine u veznom redu zajedno ulaze u po 40-ak duela po utakmici. Uz Martina Maloču, upravo je njihova sposobnost da zaguše sredinu ključni faktor u zaustavljanju suparnika. Zanimljivo je, međutim, da njih trojica dobivaju tek oko 50 posto svojih duela. Za usporedbu, Arijan Ademi ima 61 posto, László Kleinheisler 59 posto, Kristijan Jakić 59 posto, Darko Nejašmić 58 posto, a Ivan Lepinjica 57 posto. Čak i zadnji vezni igrači iz slabijih momčadi, kao što su Karlo Muhar ili Einar Galilea imaju 60-ak posto uspješnosti u duelima jer to je naprosto standard za poziciju zadnjeg veznog.

Međutim, ključ je što se događa oko Goričina igrača kada uđe u duel i kako je postavljen ostatak momčadi s jasnim mehanizmima reakcije.

Lakše protiv favorita

Sergej Jakirović je posložio momčad tako da je pomoć u svakom trenutku dovoljno blizu i onda kad Suk izgubi svoj duel, a u prosjeku gubi svaki drugi, jedan od suigrača iz veznog reda ulazi u novi duel sa suparničkim igračem koji ima loptu. Na taj način Gorica, zbog rotacija i sustava koji je dizajniran tako da svaki igrač zna kada treba dati podršku kojem suigraču, šanse za uspjeh u duelu u suštini diže s 50 na 75 posto, što je postotak kakav neće imati nijedan igrač sam.

Ukratko, stvar je u tome što Gorica ima daleko najviše duela u cijeloj ligi po utakmici i zato onda i u tom smanjenom obujmu uspješnosti u pravilu osvaja više duela od prosjeka lige. Na taj način momčad može kontrolirati druge lopte i prekidati suparničke napade, što je iznimno bitno u utakmicama kakve su ove protiv Rijeke i Hajduka koji, objektivno gledajući, imaju imperativ napasti.

Jakirović i njegov rad su ključni u još dva segmenta. Gorica ne igra atraktivan i napadački nogomet, ali on se dokazao kao trener koji zna prepoznati uzrok i posljedicu u igri te složiti stvari koje su ključne za suparnikov uspjeh tako da ih iskoristi u svoju korist. Jako je analitičan, posvećuje se proučavanju utakmica i traži svoje šanse kroz pravilne uzorke koje nude suparničke momčadi. Onda na temelju tih analiza može svoje mehanizme reakcije prilagoditi pojedinom suparniku i postaviti jasne zahtjeve.

Ili, kako je to Igor Bišćan opisao nakon Rijekina trećeg poraza od Gorice ove sezone: “Ne odgovaraju nama? Pa ne odgovaraju nikome”.

Jednostavno, Jakiroviću i njegovu stožeru je lakše postaviti igru protiv Rijeke i Hajduka nego protiv momčadi iz donje polovice ljestvice. Čak i protiv Dinama, koji je upisao dvije pobjede na račun igračke genijalnosti Danija Olma, Gorica je izgledala jako stabilno jer je u svakom trenutku znala što radi. Na stranu činjenica da protiv takvih suparnika može igrati potpuno reaktivno zbog toga što zna da će druga momčad preuzeti inicijativu, također ti suparnici imaju prepoznatljiv stil i jasne mehanizme koje stručni stožer može proučiti i onda prilagoditi igru njima.

U Europu može, ali nije da mora

Druga stvar je kontrola svlačionice. Uz pomoć Igora Krlića koji je strašno bitna figura u organizaciji, Jakirović izvrsno balansira svlačionicom. Dvojica igrača iz Poljske, jedan iz Ugande, dvojica Nizozemaca, Rumunj, Gruzijac, dvojica Nigerijac, Senegalac, Ganac te koktel domaćih igrača i onih iz BiH i Srbije — to je nevjerojatno heterogena grupa igrača iz različitih kultura i potrebno je voditi jako puno računa o prilagodbi na novu okolinu i integraciji svih kockica mozaika kad na raspolaganju imate resurse jednog manjeg kluba.

Krlić iznimno dobro odrađuje zadatke u integraciji, odnosno pomoći igračima da se snađu u svakodnevnom životu, u onih 20 sati dnevno u kojima se ne bave nogometom. Međutim, Jakirović odlično kontrolira svlačionicu. Izvrsno prepoznaje koje igrače treba pritisnuti da bi dali najbolje od sebe, kao što radi s Kristijanom Lovrićem kojeg je od drugoligaškog igrača pretvorio u čovjeka koji će gotovo sigurno napraviti jak inozemni transfer, a koje pustiti da odrade u miru ono za što su sposobni, kako to radi Łukasz Zwoliński. I nije slučajno da standardno igra Igor Čagalj, 172 centimetra (prema Transfermarktu; drugdje piše i 175) visoki stoper koji je navršio 36 godina. Daleko je od pouzdanog jer svako toliko ozbiljno zapliva, ali njim na terenu Jakirović ima vođu, produženu ruku kojom će kontrolirati sve što se događa. I to je puno važnije od povremene pogreške.

Koliko god rad u manjoj sredini s manje pritiska imao prednosti — jer, kao što sam kaže, Goričina je prednost to što u Europu može, ali nije da mora — Jakirović radi sjajan posao. Gorica možda ne igra atraktivno, ali ono što radi, radi odlično. Davno je prestala biti hit prvenstva i postala kvaliteta na koju svi moraju računati.

xxx

Po InStatu, najviše je izglednih prilika za gol u proteklom kolu stvorila Lokomotiva, 11, slijede Gorica s devet i Hajduk sa sedam; najmanje prilika, po dvije, kreirali su Dinamo i Inter. Najviše udaraca na gol uputio je Hajduk (21), ali tek svaki sedmi od tih je išao unutar okvira gola; najmanje ih je imao upravo Hajdukov suparnik Gorica — osam, ali čak šest unutar okvira — te Dinamo (8/4).

Najviši postotak posjeda lopte imao je također Hajduk (70,8 posto), dok je Osijek protiv Dinama 67,2 posto vremena držao loptu u svom posjedu. Osijek je ovaj put imao i najviši postotak točnih dodavanja (87 posto; najmanji Gorica 67%): Hajduk je uputio najviše dodavanja u suparnički šesnaesterac (49, od čega 23 točnih), Istra (20/9) i Gorica (22/7) najmanje. Po broju ispaljenih centaršutova izjednačeni su Hajduk, Osijek i Inter s po 20, ali Hajduk ih je pogodio 10, Osijek pet, a Inter tek dva. Gorica iz šest pokušaja nije upisala nijedan točan centaršut. Hajduk je, nadalje, imao i najveći broj upućenih (25) i realiziranih (13) ključnih dodavanja; najmanje su ih imali Dinamo (4/3) i Inter (4/2).

Trojica igrača kreirala su po tri izgledne šanse: Hajdukov Stanko Jurić, Lokomotivin Jan Lecjaks i Goričin Kristijan Lovrić. Najviše udaraca na gol uputio je Jurićev suigrač Jairo — pet, od kojih dva precizna. Najviše točnih dodavanja upisao je Osijekov Mile Škorić (77/81); najviše upućenih dodavanja u suparnički kazneni prostor imao je Hajdukov Ádám Gyurcsó — čak 17, od kojih osam preciznih, dok je najviše točnih imao Rijekin Robert Murić (11/13), koji je također ostvario i najviše ključnih dodavanja (4/4). Najviše duela dobio je Interov Karlo Muhar (23/33); najviše driblinga Rijekin Domagoj Pavičić (8/10) i Rudešov Franko Kovačević (8/9); najviše uspješnih startova na loptu Dinamov Sadegh Moharrami (9/10); najviše presječenih suparničkih dodavanja Miloš Vidović iz Slavena (18), najviše osvojenih ‘ničijih’ lopti Rudešov Dino Halilović (15, od čega osam na suparničkoj polovici terena; zanimljivo, Halilović je igrao samo drugo poluvrijeme).

Prvi ‘ispod crte’ ovaj su put ostali Bruno Goda (Slaven), Dario Čanađija (Slaven), Domagoj Pavičić (Rijeka), Ivan Krstanović (Lokomotiva) i Karlo Muhar (Inter).

Evo tko je u Momčadi kola, formacija je 4-2-3-1.

Simon Sluga (278), Rijeka

Čak četvorica golmana — uz Slugu, još Kristijan Kahlina iz Gorice, Marko Malenica iz Osijeka i Ivan Filipović iz Slavena — našla su se unutar dva boda InStat Indexa. Imao je četiri obrane, od kojih dvije u kategoriji supersaves, jedan primljeni gol, 2/2 pokupljena centaršuta ili presječena suparnička dodavanja te 20/23 točnih vlastitih pasova. Već sedmi put u Momčadi kola.

Tomislav Šorša (289), Osijek

Točnih dodavanja 44/53 (ključno 1/1 koje se piše kao asistencija, 0/1 u suparnički šesnaesterac), dobiveni dueli 10/25, uspjeli driblinzi 4/8, uspješni startovi na loptu 1/2, osam presječenih suparničkih dodavanja (sve na svojoj polovici terena), šest osvojenih ‘ničijih’ lopti (četiri na suparničkoj polovici). Prvi put u Momčadi kola.

Zvonimir Šarlija (325), Slaven

I on debitira u Močadi kola. Dodavanja 19/24, dueli 14/21, driblinzi 1/4, startovi 3/4, 11 presječenih suparničkih dodavanja (jedno na suparničkoj polovici terena) i 10 osvojenih ‘ničijih’ lopti (četiri na suparničkoj polovici).

Danijel Lončar (317), Osijek

Jedan udarac, dodavanja 63/70, dueli 8/11, driblinzi 1/2, startovi 1/2, jedno presječeno dodavanje i šest osvojenih ‘ničijih’ lopti (dvije na suparničkoj polovici). Treći put u idealnih 11.

Talys (319), Osijek

Još jedan debitant u idealnih 11. Ušao s klupe u prvom poluvremenu i zabio gol iz jedinog svog udarca, dodao 29/37 puta točno (0/1 ključno, 3/5 u suparničkih 16m), dobio 8/18 duela, 2/9 driblinga, 3/3 starta, presjekao dva dodavanja i osvojio četiri ‘ničije’ lopte (dvije na suparničkoj polovici).

László Kleinheisler (338), Osijek

Mađar je treći put u ovom izboru i već drugi put osvaja titulu Igrača kola. Osim njega, po dvaput su to bili još Ramón Miérez (Istra), Mirko Marić (Osijek) te dinamovci Mario Gavranović i Bruno Petković. Jednom je pucao, točno dodao 66/75 puta (2/4 ključna, 4/6 u 16m), dobio 9/14 duela, 3/3 driblinga, 2/3 starta na loptu, triput presjekao dodavanje (dvaput na suparničkoj polovici) i osvojio sedam ‘ničijih’ lopti (dvije na suparničkoj polovici).

Mihael Žaper (317), Osijek

Drugi put u Momčadi kola. Najviše osvojenih lopti od svih u kolu (16, od čega 5 na suparničkoj polovici); dodavanja 58/61 (ključna 0/1), dueli 15/21, driblinzi 2/2, startovi 8/9, sedam presječenih dodavanja (dva na suparničkoj polovici), 10 osvojenih ‘ničijih’ lopti (5 na suparničkoj polovici).

Robert Murić (298), Rijeka

Kako je već spomenuto, najviše uspješnih dodavanja u suparničkih 16m (11/13) i najviše ključnih dodavanja (4/4), ukupno točnih dodavanja 51/62. Dva udarca, jedan unutar okvira gola; 10/16 dobivenih duela, 7/10 driblinga, 2/4 starta, jedno presječeno dodavanje i tri osvojene ničije lopte, sve tri na suparničkoj polovici. Drugi put u idealnih 11.

Farouk Miya (331), Gorica

Prvi put u Momčadi kola. Tri udarca na gol, dva unutar okvira i oba pogotka. Dodavanja 19/21 (1/1 ključno, 1/1 u suparničkih 16m), dueli 6/17, driblinzi 3/5, startovi 0/2, sedam osvojenih ničijih lopti (tri na suparničkoj polovici).

Mario Šitum (314), Dinamo

Tri udarca, sva tri unutar okvira gola, jedan gol. Dodavanja 15/17 (3/3 u suparničkih 16m), dueli 7/13, startovi 4/8, jedno presječeno dodavanje, pet osvojenih ničijih lopti (sve na suparničkoj polovici). Četvrti put u Momčadi kola.

Łukasz Zwoliński (311), Gorica

Najviše udaraca unutar okvira gola (4/4), kreirao dvije izgledne šanse, zabio jedan. Dodavanja 9/16 (ključna 1/1, u 16m 0/2), dueli 14/35, driblinzi 1/4, startovi 2/3, pet presječenih dodavanja (dva na suparničkoj polovici) i pet osvojenih ničijih lopti (četiri na suparničkoj polovici). Treći put u Momčadi kola.

Ne propusti top članke