Laboratorij

Je li Modrić gotov?

Za nekoliko dana navršava 35. Analiziramo brojke

Koliko god čudno zvučalo, subotnja utakmica protiv Portugala u sklopu nove sezone UEFA-ine Lige nacija bit će prva reprezentativna akcija u 2020. godini. Posljednji susret je hrvatska nogometna reprezentacija odigrala još u studenom prošle godine, prijateljski protiv Gruzije u Puli.

Odgađanje ovoljetnog Europskog nogometnog prvenstva vrlo je delikatna situacija za momčad u kojoj je većina nositelja igre prebacila preko tridesete godine života. Svaka dodatna naporna sezona može biti upravo ona koja će dovesti do vrtoglavog pada u formi, a najviše bojazni vezano uz Luku Modrića, koji će ubrzo navršiti 35 godina. Njegov utjecaj najjasnije se mogao vidjeti na prošlom velikom natjecanju, kada je u Rusiji predvodio Hrvatsku do mjesta svjetskog doprvaka, a Lukina važnost u reprezentaciji nije se umanjila ni nakon toga.

Kao i kod brojnih veznjaka, njegova uloga i pozicija kroz karijeru se mijenjala. Prilično je očekivano da odlaskom jaču ligu, nakon Dinama gdje je u zadnjoj sezoni u 25 ligaških utakmica ostvario košarkaškim rječnikom double-double učinak od 13 golova i 11 asistencija, uslijede neke promjene. U Tottenhamu se kroz sezone postupno sve dublje pomicao prema veznoj liniji, iako je u svakoj od triju sezona za koju je dostupna statistika (samo za debitantsku nije) imao važnu ulogu u završnici napada.

Brojio je u Engleskoj preko dva udarca, dva ključna dodavanja i dva driblinga po utakmici, pritom održavajući brojke od preko četiri osvojene lopte (oduzete i presječene). I u Španjolskoj smo imali prilike vidjeti transformacije Modrićevih uloga, koje je više ili manje uspješno zrcalio i u reprezentativnom dresu, a svoj proboj među najbolje veznjake na svijetu ostvario je u srcu vezne linije. No, Modrić će za nekoliko dana navršiti 35 godina i zato je sasvim opravdano upitati se — jesu li njegove mogućnosti i performanse u padu i kakav je danas u odnosu na sebe od prije koju sezonu?

Struka u Madridu je već pokazala da je svjesna situacije i spremna manipulirati njegovom minutažom, čuvajući od relativno nepotrebne kilometraže

Dakle, koliko još može Modrić?

Da bismo barem donekle odgovorili na to pitanje, usporedit ćemo brojke koje ostvaruje i pokušati prepoznati je li se stilom igre uspio prilagoditi neumitnom fizičkom padu u završnom dijelu karijere.

U netom završenoj sezoni Modrić je odigrao 37 utakmica u španjolskom prvenstvu i Ligi prvaka, uz prosjek od 65 minuta po susretu, odnosno preko 12 minuta manje nego što je na terenu prosječno provodio sezonu ranije i 15 minuta manje nego u sezoni kada je osvojio Zlatnu loptu. K tome, čak 11 puta je na teren ulazio s klupe (četiri, odnosno tri puta u sezonama ranije) što jasno pokazuje plan Zinedinea Zidanea da mu u Real Madridu dozira minutažu za one utakmice i trenutke kada je najpotrebniji. Sada, nakon odigrane cijele sezone imamo dovoljno velik uzorak utakmica da bismo sve njegove brojke u proteklim sezonama skalirali na 90 minuta i međusobno usporedili.

U Madridu je, te pogotovo u reprezentaciji, posljednjih sezona u defenzivnoj fazi igre često igrao zapravo ‘desetku’, poziciju na kojoj je pokazao da može fantastično predvoditi ekipu u presingu i visoko postavljenoj liniji, ali ove sezone je posebna priča.

Često igrajući kao igrač pozicijski najbliži Karimu Benzemi, postavio je odlične brojke u presingu. Među svim veznjacima liga Petice s barem 900 odigranih minuta nalazi se na 11. mjestu prema količini uspješnih presing-akcija u posljednjoj trećini terena u odnosu na ukupni broj, na koje je natovario i podatak da samo šestorica veznjaka imaju više izravno oduzetih lopti po 90 minuta igre u istoj zoni terena.

Naime, u ovoj sezoni bio je toliko aktivan u defenzivnim akcijama u posljednjoj trećini da čak 44 posto njegovih pokušaja oduzimanja lopte dolazi u tih 30-ak metara, dok suparnik pokušava izgraditi vlastiti napad. Čisto radi usporedbe, veznjak Borussije iz Mönchengladbacha László Bénes je drugoplasirani sa 36 posto.

Vrlo aktivnom igrom u obrambenom dijelu Modrić je generirao i rekordni broj prekršaja po 90 odigranih minuta u karijeri, što je u određenom mjeri vjerojatno povezano i s nešto sporijim koracima u usporedbi s onime kako se mogao kretati s par godina manje. Očekivano, u takvoj ulozi i pozicioniranju doživio je pad u broju presječenih suparničkih dodavanja, jer jednostavno se nudi premalo prilika na prevelikom prostoru u usporedbi sa situacijom u veznoj liniji, ali generalno gledajući postao je važniji faktor u igri bez lopte svoje momčadi.

Blagu promjenu uloge posljedično je doživio i u napadačkom dijelu igre, u kojem ima nešto ofenzivniju ulogu.

U nekakvom hibridu između ‘desetke’ i ‘osmice’ ove sezone bio je puno važniji u samoj završnici napada, pa ne samo da je na 90 odigranih minuta postavio vlastite rekorde po postignutim golovima i asistencijama u dresu Kraljevskog kluba, već je imao značajno veći broj dodavanja koja su vodila do prilika za postizanje gola, dok mu je opao broj driblinga koji vode do prilike.

Zanimljiv je podatak da je, iako je bio na vrlo dobroj razini, u usporedbi sa sezonom 2017./18. stvarao manje prilika za udarac svojim suigračima, ali u obzir treba uzeti i odlazak Cristiana Ronalda kojemu nije bilo pretjerano teško stvoriti priliku da šutira prema vratima.

Prirodnim putem, igrajući bliže suparničkim vratima, dolazio je u znatno gušću obrambenu zonu, pa smo mu u posljednjoj sezoni vidjeli pad s preko 70 posto uspješnosti driblinga na 61 posto. Dio se može pripisati nešto slabijoj pokretljivosti, ali činjenica da je na otprilike isti broj dodavanja smanjio broj onih koja su izvršena pod suparničkim pritiskom govori da se ipak nisu pojavili ogromni problemi u brzini rješavanja lopte i donošenja odluka. S druge strane, potrebno je naglasiti pad u poslanim dubinskim loptama i dodavanjima u zadnju trećinu — koje je, doduše, ipak nešto lakše slati prema napadačima kada se i sami ne nalazite u završnoj trećini terena.

Određeni znakovi regresije vidljivi su i kada se pogleda kontrola lopte, jer u usporedbi s njegovim dodirima u određenim zonama terena pad broja situacija u kojima osvaja prostor ne bi trebao biti toliko velik s obzirom na nešto drugačiju ulogu.

Naime, broj akcija u kojima kontrolira, odnosno ‘prenosi’ loptu (prema StatsBombucarries) pao je sa 69 u sezoni 2017./18. na 57 u prošloj. Naravno, isti trend je pratila i ukupna progresija u osvojenim metrima terena tijekom tih akacija, ali s obzirom na to da je omjer ukupne duljine, kao i progresije po ‘nošenju’ ostao na jednakoj razini, postaje jasno da se radi o nedostatku energije da se akcija obavlja s toliko visokom frekvencijom kao prije, a ne o padu kvalitete igrača.

Sve ove brojke prikazane su skalirajući ih na 90 minuta igre, ali ne smije se zaboraviti činjenica da je Modrić u netom završenoj sezoni igrao prosječno 65 minuta po susretu u LaLigi i Ligi prvaka. Nije ga se forsiralo da mora odigrati svaku utakmicu i da mora biti do posljednje minute na terenu. To je omogućilo Real Madridu da od njega dobije sezonu na prilično sličnoj razini onoj na koju su ondje od njega navikli dobivati. Naravno, modificiranje uloge značilo je da će Luka postati važniji u određenim segmentima igre, ali i da će postati manje važan u drugima, što je dovelo do razlike u brojkama.

Bez obzira na poneki pad u efikasnosti ili volumenu akcija u određenim kategorijama, Modrić je proteklu sezonu odigrao na vrhunskom nivou i jedino pitanje koje sada preostaje jest — može li to ponoviti? Može li još jednu godinu stariji zadržati ovu razinu igre i, što je možda važnije iz perspektive svih hrvatskih navijača, može li izdržati do Europskog prvenstva?

Struka u Madridu je već pokazala da je svjesna situacije i spremna manipulirati njegovom minutažom, čuvajući od relativno nepotrebne kilometraže, ali tu bi trebao pomoći i HNS.

Odličan korak u pravom smjeru je već napravljen. Izbjegavanje svih okupljanja reprezentacije koja nisu nužna trebalo bi biti prioritet, a budući da je HNS ocijenio UEFA-inu Ligu nacija kao natjecanje na kojem se ne ide na rezultat po svaku cijenu, nema potrebe da se Modrić dodatno troši na njega. Ako se ne pojavi ni na jednom okupljanju, trebao bi dobiti po tjedan dana (relativno) slobodnog vremena u rujnu, kolovozu i studenom, za dodatnu rekuperaciju.

Takvi trenuci bit će presudni, jer ono što nas očekuje ove sezone sa zgusnutim klupskim rasporedima koji kulminaciju doživljavaju na ljeto kad na scenu stupaju reprezentacije, bit će jako slično razdoblju nakon prekida prvenstava ovog ljeta. Upravo u tom razdoblju, kada je na iznimno visokoj razini odigrao minutažu koja je ekvivalent osam utakmica u mjesec dana, pokazao je da je sposoban još uvijek držati svoje ‘motore’ na optimalnoj razini. Tada je imao prilično dugu stanku od nogometa što je olakšalo ulazak u tu svojevrsnu turnirsku završnicu.

Kako stvari trenutno stoje, čini se da će glavni preduvjet za njegove dobre nastupe za Hrvatsku idućeg ljeta biti dovoljna količina odmora.