Na suncu i sjeni

Di su dica?

Hajduk u rascjepu između rezultatskih i razvojnih ambicija

Nije teško zamisliti kakvi bi bili naslovi po domaćim medijima da Hajduk kojim slučajem nije sinoć iz Pule stigao s tri relativno rutinski osvojena boda na otvaranju sezone. Ne samo zbog rezultatskih ambicija, već i zbog detalja koji bi se u tom slučaju gotovo sigurno predimenzionirao do ekstrema. Naime, da je kao starter u dresu ove ‘pomlađene’ Istre, uz Luku Bradarića, krenuo također novopridošli Tino Blaž Lauš, koji još čeka registraciju, domaćini bi u svom početnom sastavu imali više mladih Splićana od samog Hajduka, koje je u toj kategoriji predstavljao samo Stipe Biuk.

Godine površnih zaključaka po pitanju ‘kvota’ mladih igrača u momčadi, na tragu mitologiziranja života ‘pod murvom’ i mladih ‘rebaca’ koji su oko nje stasali pa pronosili Hajdukovu slavu, stvorile su kakofoniju oko priče o realnim razvojnim kapacitetima i potrebama.

Hajduk je svakako pod ovom, još uvijek relativno mladom Upravom, definirao svoju sportsku politiku kroz veći naglasak na starije, iskusne igrače koji jesu došli, većim ili manjim dijelom, iz klupske škole. Odluka da se na taj način podigne konkurentnost, osobito u lovu na najviše ciljeve, donijela je i konkretne rezultate u vidu osvajanja Kupa. Međutim, dovoljan je jedan kiks do kojeg će sigurno doći, a koji će onda u prvi plan opet gurnuti i sve one priče o odbacivanju mladih; o ‘odljevu’ mladića iz ove trofejne juniorske generacije, o tome kako se i u Varaždinu otvorilo svojevrsno nogometno Društvo splitskih studenata s Lukom Škaričićem na posudbi te Micheleom Šegom i Toniom Teklićem kao sada stalnim članovima varaždinske ekipe.

Potkraj prošle godine Hajduk je predstavio strategiju klupskog razvoja u periodu do 2027., izrađenu u suradnji s tvrtkom Deloitte. Ona je bila i često spominjan detalj na izborima za novi saziv klupskog Nadzornog odbora, održanima prošli vikend; kandidati su isticali kako je njihov posao, u slučaju odabira, također i nadzor provođenja tih smjernica. Pri njenom se predstavljanju, između ostalog, naglasilo kako je cilj “razvijati mlade igrače do 23. godine”, pošto “mladi igrači većom minutažom dižu svoju vrijednost”; također je naglašeno da prosječna dob seniorske ekipe mora biti “između 24 i 26 godina”, a struka mora osigurati da “svake godine iz juniorske momčadi promoviraju dva mlada igrača u prvu momčad”.

‘Čep’ po pitanju broja mladića koji ili moraju dobiti svoju šansu, barem u rotaciji, ili naprosto trebaju krenuti tražiti taj iskorak drugdje, i dalje itekako postoji

U tom trenutku je seniorska momčad bila u krizi rezultata koja je završila smjenom trenera Jensa Gustafssona svega dan nakon predstavljanja strategije. Baš je Šveđaninov neslavno završen mandat na Hajdukovoj klupi s razlogom viđen kao posljedica nedovoljno razrađenog plana, pošto je još pri njegovu predstavljanju Hajduk naglasio kako se Gustafsson u matičnoj mu zemlji dokazao “u radu s mladim igračima”, kojima je “redovito podizao vrijednost i igračke sposobnosti”.

Momčad je, s druge strane, istovremeno dobrano podignula svoju prosječnu dob na praktički preko 28 godina, a ta se dob otad nije puno mijenjala otad. Primjerice, Hajduk je na utakmici Superkupa protiv Dinama istrčao s prvom momčadi koja u prosjeku ima 28,2 godine, dok je izostanak Nikole Kalinića u Puli značio da je ta brojka sinoć pala na nešto više od 27.

Međutim, dio tog većeg plana zaživio je kroz integraciju Biuka i Marina Ljubičića u prvu momčad. Spomenuti medijski naslovi koji usmjeravaju razgovor u zaključak kako Hajduk, eto, ni njima kao najvrjednijim eksponatima “ne daje minutažu” sasvim su pogrešni; Biuk je lani ukupno sakupio 1.873 minute, što ga stavlja na deveto mjesto po minutaži u ekipi. Ljubičić je na također visokih 1.710 minuta, uključujući i pet starterskih utakmica od prvih sedam susreta otkako je Valdas Dambrauskas preuzeo Hajdukovu klupu. Tu je puno veći problem to što su i te značajne uloge za dvojicu 19-godišnjaka pod pritiskom utrke za rezultatom bile možda i prenagli skok, ali upravo je to glavna meta temeljite procjene struke u razvojnom klubu.

Ljubičić je postao dečko koji promašuje, s evidentnim problemom koji spada više u domenu spremnosti na okolnosti u kojima su oči masovne navijačke baze, već odavno lude u izostanku uspjeha, usmjerene na tvoj učinak. Njegova realizatorska kriza, pri kojoj nije patila kvaliteta prigoda u kojima se sam pronalazio, samo je postajala dublja što je pritisak bio veći. Kod Biuka to nije slučaj; njegove elitne karakteristike su plod čistog, izvanserijskog talenta, ali problematične su bile odluke koje je donosio u sve više situacija, što je isto očekivano za mladog igrača.

Oni su na neki način postali žrtve, ali ne manjka minutaže zbog nekog starijeg i iskusnijeg, već zbog robovanja poštivanju stavki, bez kvalitetne analize njihove spremnosti za sve okolnosti u kojima se seniorski Hajdukov igrač nalazi. Ljubičićev odlazak u LASK ponudio se kao ‘spasonosno’ rješenje i za njega i za klub, ali time se poslala podosta kriva poruka o lošem rukovanju razvojem vlastitih talenata, što utječe na prodajni renome kluba.

Mario Vušković, još jedan “hajdukovac od kolina” došao je — važno je napomenuti, pod strukom u prethodnom sastavu — na prag slične situacije, u kojoj je njegova tranzicija među seniore veoma aljkavo odrađena, iako je transfer u HSV na kraju viđen kao dobar posao. O Darku Nejašmiću bi se isto moglo pričati u tom kontekstu, iako je njegov problem u Hajduku bio dobrano vezan i uz probleme odnosa njegova oca s ljudima u klubu.

Ukidanje B momčadi bez inicijalnog zamjenskog plana odrazilo se podosta na mlade igrače, pošto su upali u rupu u kojoj je Hajduk prolazio kroz turbulencije i stilske promjene u igri, bez mogućnosti da im klub olakša mogućnost ispravljanja tih detalja u kontroliranim uvjetima. Dogovor s Radomljem kao klubom-partnerom dobar je korak naprijed u tom smjeru za momke koji su sada odradili svoj juniorski, šampionski staž. Međutim, ograničenja po pitanju broja posudbi između klubova, koje su odredile FIFA i UEFA, znače da je organiziranje takve suradnje zahtjevnije nego što je ranije bilo,

Ta suradnja, u kojoj i Radomlje želi zadržati svoj integritet, mora biti dobro uravnotežena, uz eventualni dogovor o slanju i trenerskog kadra, o čemu je također bilo riječi pri predstavljanju strategije. Prvi je trener juniora Marijan Budimir, nakon sjajno odrađenog staža u Akademiji, počeo blago davati do znanja kako mu je dugoročna ambicija ipak seniorski trenerski angažman. Baš iz ovih razloga malo i konfuzno djeluje epizoda Andre Fistonića, koji se po objavi dogovora između dvaju klubova preselio u Radomlje u ulogu sportskog direktora, koja je sad već završila. Iako objašnjenje kako je njegov kratki boravak u Radomlju bio vezan primarno uz ‘stabilizaciju’ kluba i definiranje njegove vlastite dugoročnije vizije zvuči plauzibilno, svejedno je malo besmisleno udaljiti se od neposredne mogućnosti nadzora nad tim procesima.

Još jedna uspješna sezona hajdučkih juniora znači i da su mnogi od njih došli do vrhunca svog juniorskog staža i da su spremni napraviti iskorak u seniorski nogomet. Odlazak nekolicine protagonista te ekipe realnost je tranzicije u razvojnom klubu, ali ‘čep’ po pitanju broja mladića koji ili moraju dobiti svoju šansu, barem u rotaciji, ili naprosto trebaju krenuti tražiti taj iskorak drugdje, i dalje itekako postoji.

Isto tako itekako postoji još puno prostora za napredak u čitavoj vertikali, pogotovo kad je u pitanju integriranje cjelokupnog sustava rada u jednu cjelinu. Uspjeh juniora je uvijek nešto što treba pozdraviti, ali u razvojnom klubu se uspjeh mjeri prvenstveno dobro odrađenom selekcijom mladih igrača, pri čemu nikad neće biti mogućnosti za 11 tića u prvoj ekipi, ali mora se stremiti barem minimumu postavljenom u strategiji.

Želi li Hajduk kombinirati razvoj igrača s lovom na rezultat s iskusnjarama, mora također stremiti i unaprjeđivanju i osuvremenjivanju sistematizacije cijelog procesa. Polovični je rad u nekoliko navrata posljednjih godina dolazio na naplatu, pa nije čudo da i najpovršniji medijski napisi mogu vrlo brzo uzburkati duhove.

Pročitali ste sve besplatne članke ovaj mjesec.

Za neograničeno čitanje Telesporta i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Ovaj članak je dostupan samo pretplatnicima.

Za neograničeno čitanje Telesporta i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

X

Podržite oslobođeni sportski teritorij.

Za pristup i neograničeno čitanje Telesporta odaberite jedan od paketa.