Krize su periodi kada se na najveće kušnje stavi opći puls društva; njegov moralni, kulturni i ekonomski integritet, ali i način ophođenja prema najugroženijim članovima.
Ako smo išta naučili sami o sebi u periodu pandemije koronavirusa, onda je to da ne postoji jača stvar od zajednice ujedinjene u solidarnosti. Između ostaloga, tako je i u nogometu pa nam polako ponestaje prostora da popišemo sve izraze humanizma od strane igrača, navijača i klubova.
Pa ipak, ono što nedostaje jest razrađeni, jasni mehanizam potpore (prije svega financijske, ali ne samo nje) zaposlenicima europskih i svjetskih klubova čije su pozicije, a samim time i prihodi, pod upitnikom dok su lige suspendirane.
The #Borussia players have volunteered to forgo part of their wages to help the club and its employees get through this difficult period. The Foals' coaches, directors and CEOs have also followed suit ??#DieFohlen pic.twitter.com/bQWLg1hwsc
— Gladbach (@borussia_en) March 19, 2020
Recimo, članovi njemačkog bundesligaša Borussije Mönchengladbach (igrači, treneri i direktori) nedavno su se odrekli djela plaća ne bi li osigurali sigurnost kluba i njegovih zasposlenika.
Uostalom, Borussia nije trećeligaš; riječ je momčadi koja se bori za sam vrh Bundeslige, a jasno je da slične probleme imaju i klubovi s bitno plićim džepovima.
Dakle, gesta je sjajna, ali nije dugoročno rješenje: ako ova kriza potraje (a mogla bi), klubovi diljem Europe morat će pronaći dugoročno održiv mehanizam koji će osigurati stabilnost svim svojim zaposlenicima, a pogotovo onima čiji su poslovi pod direktnim udarom ligaške suspenzije.