Isplati li se igrati na autsajdera?

Vrlo je moguće da će i ovaj turnir imati svoju 'Hrvatsku'

Zadnja izmjena: 20. lipnja 2021.

Igrala se 57. minuta na lisabonskom Luzu kada je Angelos Charisteas izronio iz peterca i glavom u mrežu preusmjerio loptu koju je iz kornera nabacio Angelos Basinas.

Grčka je na Europsko prvenstvo 2004. došla kao autsajder. Bio joj je to tek drugi Euro na koji se kvalificirala poslije Italije 1980., a u grupi je bila s domaćinom Portugalom, Španjolskom i Rusijom. U suštini, priča je bila vrlo jednostavna. Grčka je bila momčad iz najslabijeg šešira, po UEFA-inom koeficijentu je od nje na cijelom turniru bila slabija samo Latvija i nije se očekivalo da će Grci uopće biti ravnopravan suparnik. Kladionice su im prije turnira davale samo dva posto šanse za prolazak skupine, a jedna uložena kuna na okladu da će Grčka osvojiti Euro je donosila 150 kuna čistog dobitka.

Nakon što je Charisteas zabio u finalu i nakon što je momčad Otta Rehhagela u Lisabonu podigla trofej europskog prvaka te postala jedno od najvećih iznenađenja u nogometnoj povijesti, ispalo je da je malo ljudi vjerovalo u Grke. Najveći poznati dobitak isplaćen je u Surreyju u Engleskoj kada je jedan kladioničar uplatio 4.000 funti na Grke, ali ne na početku turnira kada je koeficijent bio 150, nego kada su Grci nakon prva dva kola imali četiri boda i kada je koeficijent pao na 50. Nakon što su prošli u četvrtfinale stavio je još 8.000 eura kada je kvota bila na 10, a kladio se na Grke i prije samog finala, tako da je ukupni dobitak bio nešto veći od pola milijuna eura.

Koliko često se dogodi ‘Grčka’? Radi li se o jednokratnom čudu koje se neće ponoviti još godinama ili se isplati igrati na autsajdera?

Vrlo je izgledno da se dogodi nova ‘Hrvatska’, autsajder na kojeg se isplati igrati. Pravo je umijeće odabrati tko bi to ovaj put mogao biti

Da bismo odgovorili na to pitanje, orijentirat ćemo se na ELO sustav rangiranja. Riječ je o sustavu koji je prije više od pola stoljeća smislio Mađar Arpad Élő kako bi usavršio rangiranje šahista i njegova glavna karakteristika je u relativnoj vrijednosti natjecatelja. Ukratko, igrači imaju svoj broj bodova i on im određuje poziciju na ljestvici, ali i vjerojatnost ishoda, a onda ta vjerojatnost ishoda određuje bodovni ulog. Za razliku od raznih FIFA-inih ljestvica, u ELO sustavu Brazil ne dobije jednako bodova ako pobijedi Argentinu i ako pobijedi Angolu. Recimo da Angola zbilja pobjedi Brazil u prijateljskoj utakmici u Brazilu rezultatom 1:0, dobila bi 20 bodova; ako bi remizirala, dobila bi 10, a ako bi rezultat bio negativan izgubila bi samo jedan bod. Za Brazil je stvar obrnuta. Pobjedom dobiva jedan bod, remijem gubi 10, a porazom 20 bodova.

Nakon nekoliko utakmica ljestvica se iskristalizira i takav omjer između momčadi daje preciznost pomoću kojeg ELO sustav dobro oslikava razliku između dva člana, što mu omogućava veliku stopu prediktivnosti. Ako je 100 bodova razlike na ljestvici, onda to znači da je vjerojatnost pobjede jačeg 48,3 posto, neriješenog 21 posto, a pobjede slabijeg 30,7 posto. Ako je bodovna razlika veća, tipa 300 bodova, mijenjaju se i očekivani omjeri. U tom bi slučaju vjerojatnost pobjede jačeg bila 77,8 posto, remija 15 posto i poraza 7,2 posto.

Rusija, Turska, Wales…

Upravo zato se većina prediktivnih modela u nogometu zasniva upravo na ELO sustavu. Radilo se o znanstvenim modelima koji se koriste za učenje umjetne inteligencije ili kladioničarskim modelima koji određuju koeficijente, ELO sustav je baza formule koja se optimizira različitim ponderima. Primjerice, Élő je sustav osmislio za šahovske turnire, tako da su nogometne formule obogaćene varijablom koja vodi računa o domaćinstvu utakmice, formi u zadnjih pet utakmica i ozljedama prvotimaca, ali poneki izračuni kao manju varijablu uvode broj registriranih igrača ili razinu BDP-a države. Međutim, sve se u suštini svodi na ELO sustav.

Što se tiče Europskih prvenstava, sve do 1996. turniri su se održavali s osam momčadi, tako da pravih autsajdera nije ni bilo. Od pet Eura na kojima je nastupalo 16 reprezentacija, momčadi s najboljim ELO rejtingom triput su osvajale titulu. Radilo se o Španjolskoj 2012., Francuskoj 2000. i Njemačkoj 1996. Radilo se, dakle, o apsolutnim favoritima prvenstva, dok je Španjolska 2008. osvojila Euro s treće pozicije na ELO ljestvici. Najslabija momčad koja je ikad osvojila Euro bila je, naravno, Grčka, koja je turnir osvojila s 12. pozicije na ELO rejtingu, dok je Portugal 2016. — na turniru na kojem su sudjelovale 24 momčadi — prije početka turnira bio rangiran na šesto mjesto.

Dakle, od šest promatranih turnira, titulu prvaka su četiri puta uzimali jaki favoriti (momčadi rangirane među četiri najbolje po ELO ljestvici), jednom blagi favorit (momčadi između petog i 10. mjesta) te jednom autsajder (onaj ispod 10. pozicije). To nas upućuje na to da, iako je potencijalna isplata velika, autsajderi rijetko osvajaju turnire i Grčka je tu jednokratno čudo koje je otišlo u legendu.

Međutim, zanimljivo je vidjeti što se događa malo dalje od samog osvajanja, koliko često autsajderi dolaze u polufinale Eura.

U pravilu barem dva polufinalista dolaze iz reda jakih favorita. U Francuskoj 2016. su to bili Njemačka i Francuska, 2012. Španjolska i Njemačka, 2008. Španjolska, 2004. Nizozemska i Češka, 2000. Nizozemska i Francuska, a 1996. Njemačka i Francuska. Sve ove reprezentacije su prije prvenstva bile među četiri najbolje po ELO sustavu. U prosjeku, jedan polufinalist se može očekivati iz redova blagih favorita. Na prošlom prvenstvu je to bio Portugal, četiri godine ranije su to mjesto zauzeli Italija i Portugal, 2008. Njemačka, 2004. Portugal, 2000. Italija i Portugal, 1996. Češka. Svi oni su bili rangirani između petog i 10. mjesta po ELO sustavu prije samog prvenstva.

To nas dovodi do zadnjeg polufinalista, koji je često iz kategorije autsajdera. Na prošlom Euru je bila riječ o Walesu koji je bio rangiran kao 22., prije toga nije bilo nikoga iz tog ranga, ali su zato 2008. Turska i Rusija kao 11. i 12., 2004. Grčka i 1996. Engleska koja je prije prvenstva bila 11. po ELO ljestvici.

Ciljanje autsajdera

Uostalom, identična je priča koju je Hrvatska ispisala na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

Hrvatska je u turnir ušla s 14. mjesta na ELO ljestvici i kao favorit za prolazak skupine s obzirom na to da su Island i Nigerija bili ispod 20. mjesta, ali je generalno gledano bila autsajder na cijelom turniru. Hrvatska je u grupnoj fazi pobijedila Argentinu koja je od nje po bodovnom stanju prije turnira bila daleko koliko i Hrvatska od Islanda i ždrijeb se otvorio. Danska je imala otprilike isto bodova kao i Hrvatska te je to bila 50-50 utakmica, Rusi su izbacili Španjolsku i u susretu s njima su Hrvati bili favoriti, a onda su u polufinalu došli na Englesku, jednu iz onog ešalona blagih favorita cijelog turnira.

Razlika u ELO bodovima između Engleske i Hrvatske prije prvenstva bila je nešto manja od 100 bodova. Samim time naše šanse — iako smo tehnički prije samog prvenstva bili autsajder, gotovo pa u rangu Grčke — nisu bile nula. Dapače, pobjeda Hrvatske (nešto preko 30 posto) i neriješeno (što je na kraju i bilo unutar 90 minuta regularnog vremena) u zbroju su davali veći postotak vjerojatnosti nego da će Engleska ‘čisto’ pobijediti.

Dakle, ako je pitanje isplati li se igrati na autsajdera da će osvojiti Europsko prvenstvo, onda je odgovor ne. Grčka iz 2004. se događa iznimno rijetko i riječ je o čudu koje je teško uhvatiti. Međutim, ako je pitanje isplati li se igrati na autsajdera da će doći do polufinala i ima li ondje šanse protiv jednog od favorita, onda je odgovor definitivno da.

Često se, dakle, događa da jedna od posljednje četiriju momčadi dođe iz redova onih koje je ondje malo tko očekivao. Vrlo je izgledno da se dogodi nova ‘Hrvatska’, autsajder na kojeg se isplati igrati. Pravo je umijeće odabrati tko bi to ovaj put mogao biti.

___________________________________________________________________________________

U ponudi Cro Beta naći ćete koeficijente za svaku od njih, a u tijeku je i nagradno natjecanje: pogodi najveći koeficijent i odvezi se u novoj Toyoti C-HR Hybrid…

Pročitali ste sve besplatne članke ovaj mjesec.

Za neograničeno čitanje Telesporta i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Podržite oslobođeni sportski teritorij.

Za pristup i neograničeno čitanje Telesporta odaberite jedan od paketa.

X

Podržite oslobođeni sportski teritorij.

Za pristup i neograničeno čitanje Telesporta odaberite jedan od paketa.