Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telesport.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Futsal: Podijeli pa vladaj

Izvanredna situacija šansa je za klubove da se ujedine i suprotstave savezu. Ništa od toga

Zadnja izmjena: 27. svibnja 2020.

Prva hrvatska malonogometna liga će, ukoliko Stožer civilne zaštite potvrdi, biti jedina europska malonogometna liga uz španjolsku i bjelorusku koja će sezonu privesti kraju više-manje regularnim putem, na terenu. Prvenstvo se, dakle, pred praznim tribinama nastavlja 12. ili 19. lipnja, i to u prilagođenoj varijanti u kojoj, nakon odigrana preostala tri kola regularnog dijela natjecanja, klubovi idu u tradicionalno doigravanje, ali sada će ono biti skraćeno na samo jednu utakmicu s finalom koje bi se odigralo sredinom srpnja.

No, proces kojim se do te odluke došlo je, kao i obično, ogolio nekoliko značajnih strukturalnih problema u tom sportu kod nas. Neki su već stari i dobro poznati, ali za neke je teško reći koliko su uisitinu duboki i slojeviti, naprosto zato jer se pri vođenju rasprava ostavlja dojam da kod klubova postoji niz problema koje je ova kriza, baš kao i u nekim drugim djelatnostima, samo izvukla na površinu.

Slično kao i prvoligaši u ‘velikom’ nogometu, ni futsal klubovi nemaju službeno tijelo preko kojeg bi zajednički donijeli neku odluku i tako prisilili krovnu organizaciju na poštivanje demokratskih načela u interesu samih sportaša. Kada je Ile Topuzović, čelni čovjek Komisije za mali nogomet, potvrdio da je HNS-ov Izvršni odbor donio odluku o nastavku natjecanja, potkrijepio ju je nevještim obrazloženjem u sportskoj emisiji TimeOut na Dubrovačkoj televiziji, na kojoj je gostovao zajedno s HNS-ovim izvršnim direktorom Marijanom Kustićem.

Na voditeljevo pitanje tko snosi odgovornost u slučaju da se pojedinac tijekom nastavka prvenstva zarazi, Topuzović je pomalo iznenađeno odgovorio kako ne vidi “na koji način bi netko trebao odgovarati”. Takav vid obrazloženja odluke pridonio je dojmu kako je donesena bez puno dijaloga i razrade, pogotovo kada je Kustić u tom istom razgovoru mrtav-hladan demantirao kolegu Topuzovića, tvrdeći da je odgovornost oko organizacije nastavka prvenstva “u potpunosti” u rukama Topuzovićeve Komisije.

Situacija u kojoj se klubovi sada hvataju za glavu i pozivaju na problem troškova odigravanja utakmica ukazuje na neodrživ način poslovanja

Iako HNS odluku Izvršnog odbora legitimira komunikacijom s klubovima, tvrdeći da se jedino posljednjeplasirani MNK Split protivi nastavku natjecanja, čini se da to baš i nije tako.

I dok se Split poziva na potrebu za jedinstvenom odlukom, sumnjama su se otvoreno pridružili i vodeći Olmissum iz Omiša, kao i Vrgorac. Prvi se zalaže da se prvenstvo nastavi u izvornom obliku, protiveći se konceptu sa samo jednom utakmicom doigravanja, dok šestoplasirani Vrgorčani tvrde da ponajprije infrastrukturni uvjeti nisu adekvatni, ali i da oni kao klub s pet igrača u Bosni i Hercegovini nisu u stanju uopće trenirati u punom sastavu, čime se ruši regularnost natjecanja. Također je njihov direktor Ante Mihaljević u uključenju u emisiju izjavio kako nikakvog glasovanja nije ni bilo, već je samo Borislav Vuković, član Komisije za mali nogomet bez prava glasa, pokušao ‘opipati bilo’ klubova.

Propuštena prilika

Ova situacija dodatno potvrđuje na koji se način gleda na malonogometne, odnosno futsal klubove u Hrvatskoj.

Sramotno je što se da se i dalje uopće nije uopće definirala potreba za testiranjem svih aktera po uzoru na igrače u Prvoj HNL, a to samo pospješuje misao kako na ljude uključene u rad tih klubova, od sportaša do djelatnika, HNS gleda kao na sportaše drugog reda. Također se postavlja pitanje troškova koje HNS ne pokriva ili ih pokriva tek dijelom — poput troškova putovanja i smještaja igrača. Savez se pritom poziva na španjolski primjer, što je apsurdno iz više razloga, a prvenstveno zbog razlike u razini organizacije i prihoda — hrvatski futsal je, za razliku od španjolskog, amaterski.

Argumenti klubova koji se protive nastavku natjecanja po ovim uvjetima osnovani su — bilo da ih upućuje zadnji Split ili prvoplasirani Olmissum. Radi se o sportskim, ali i ljudskim razlozima i nedoumicama koje dijele svih klubovi te o kojima bi doista trebalo razgovarati.

Ali upravo se tu i krije problem koji se pritom ne svodi samo na HNS.

Situacija s pandemijom i ove posljedične nesuglasice samo su dodatno ogoljele neodrživo stanje u kojem se nalazi dobar dio nositelja kvalitete u domaćem futsalu. HNS funkcionira po svom ustaljenom principu guranja vode na svoj mlin sve dok ga se ne nagazi, što se u futsalu i pokazalo još tamo 2016., kulminacijom sukoba između klubova i Saveza. Savez je tada pristao na određene kompromise — doduše, više vođen izmjenama i dopunama Zakona o sportu koje su podrazumijevale da i futsal klubovi dobiju zastupnike u izvršnim tijelima te komisijama. No, Savez je tu ponovno odigrao dupli pas i na odgovorne pozicije ponovno postavio ‘svoje’ ljude poput Topuzovića, čelnog čovjeka Županijskog nogometnog saveza Dubrovačko-neretvanske županije.

Klubovi su se tada povukli, ostavivši neotvorenim čak i ključno pitanje netransparentnog proračunskog financiranja putem UEFA-inih programa razvoja nacionalnih grassroots projekata.

U ovoj su situaciji su još jednom imali prigodu aktualizirati svoje prohtjeve i pokušati preuzeti kormilo iz ruku poslovično nesposobnog Saveza. Umjesto da su ujedinjeno stali iza sasvim objektivnog argumenta kako je kontrolirani i dobro isplaniran nastavak prvenstva itekako u interesu Saveza, ali i svih klubova, pogotovo u okolnostima u kojoj je Prva HMNL jedna od rijetkih europskih dvoranskih liga u svim sportovima koja ima uvjete za povratak, a samim tim i pozornost javnosti, klubovi su ponovno ostali u raskoraku, okrenuvši se dijelom i jedni protiv drugih.

Razmišljati dugoročno

Činjenica stoji da je liga 10, kao i u ‘velikom’ nogometu, pospješila kvalitetu natjecanja i podignula kompetitivnost i gledanost. No, klubovi se i dalje financiraju kroz članarine, donacije i — što je najbitnije — političko zaleđe i/ili njim motivirana sponzorstva, uglavnom lokalnih tvrtki ili pojedinaca. Ta sredstva se mahom ulažu u dovođenje stranih pojačanja, čija je poslovna logika uglavnom usmjerena na trenutni rezultat.

Sada je potpuno neizvjesno što će biti s obje strane: sponzorstva će gotovo sigurno biti manje izdašna uslijed financijske krize, a ti strani igrači će vrlo vjerojatno slobodnih ruku otići dalje čim budu mogli, pogotovo oni iz Južne Amerike koji ni nemaju puno načina pronaći put natrag do Hrvatske. A onda su scenariji poput onoga koji je prošao Nacional, gomilajući skupo plaćene igrače dok se nije raspao zbog nemogućnosti održavanja takvog pogona, vrlo realni.

Kako to obično biva u našem sportu, rijetki su oni koji razmišljaju dugoročno, što sugerira i uspjeh mlade futsal reprezentacije koja je lani osvojila srebro na svom premijernom nastupu na Euru. Danas sastav mlade reprezentacije, slično kao i tada, velikom većinom tvore igrači iz Uspinjače, Futsal Dinama i Splita, koji uz vinkovačkog drugoligaša Aureliju i slove za najbolje razvojne klubove. Splitov primjer je dosta znakovit u kontekstu priče o ulaganjima, jer se njegov najveći sponzor Zoran Mamić u ime tvrtke Tommy odlučio na durogočni pristup kroz racionalizaciju troškova i davanje prigode mladim igračima, mahom onima koji su igrali u drugoj momčadi u Drugoj HMNL Jug. Taj zaokret nosi svoje kratkoročne poteškoće, što pozicija na ljestvici i sugerira.

Futsal Dinamo intenzivno radi na daljnjem razvoju svog omladinskog pogona uz stabilne izvore prihoda, ponajviše kroz članarine i ostale prihode koje stječe preko svojih navijača. Svoju momčad gradi strpljivo, na plećima konstantnog promoviranja mladih igrača u prvu ekipu, vrebajući eventualnu priliku za napad na sam vrh. Kao što je to u intervjuu naglasio predsjednik kluba, Matija Đulvat, Futsal Dinamo jest među najoštećenijim klubovima u ligi uslijed nemogućnosti igranja pred publikom, ali njegova stabilna navijačka baza nudi niz mogućnosti da kroz razne marketinške akcije kompenzira novonastale rupe u proračunu i bez značajnih udaraca na budžet do kraja odigra i ovo krnje prvenstvo.

Od danas do sutra

Situacija u kojoj se klubovi sada hvataju za glavu i pozivaju na problem troškova odigravanja utakmica ukazuje na neodrživ način poslovanja, oslonjen na sponzore koje uglavnom zanima ulaganje u instant-uspjeh. To je okruženje u kojem se s jedne strane momčadi pune preplaćenim strancima, dok se s druge kalendar sezone kroji tako da se ne počinje prije rujna kako bi mnogi mladi igrači odradili sezonske poslove preko student-servisa i zaradili novac za život, što je bila jedna od glavnih tema razgovora sa srebrnim mladićima iz Latvije. Onih koji su zbog toga i došli na Euro sa svega pet zajedničkih treninga u nogama i na turnir stigli kao potpuni amateri.

I umjesto da se sada HNS dočeka na volej, te da se još jednom upita gdje je novac od UEFA-inih programa usmjerenih baš u dugoročni razvoj, klubovi su se našli u situaciji da od Saveza koji ih već godinama zaobilazi opet moraju tražiti novac za troškove putovanja, unatoč činjenici da su suci unaprijed plaćeni, a da troškovi organizacije bez osiguranja i ostalih izdavanja vezanih uz publiku sad padaju na najmanju moguću razinu.

Ovo međusobno koškanje i predbacivanje utoliko postaje tek posljedica očaja i neizvjesnosti koja slijedi, neovisno o tome hoće li se ova sezona odigrati do kraja ili ne. Kada se sami klubovi ogromnim dijelom ograniče na život od danas do sutra i kada se nisu spremni udružiti i ujedinjeni zastupati stavove za dugoročni prosperitet samog sporta, pa tako i sebe samih, onda se ne trebamo čuditi da neka ovakva viša sila tek razotkrije nered koji u domaćem futsalu seže dalje od tradicionalne HNS-ove nesposobnosti i neorganiziranosti.

Ne propusti top članke