Veliki NBA eksperiment

Jalen Green je predodređen da bude superstar. Ali ne ide na koledž

Zadnja izmjena: 3. svibnja 2020.

Draft analitičari i skauti slažu se kako je draft Klasa 2020. dosta tanka. Klase 2019. i 2018. bile su neusporedivo jače i opravdale su buku koja se oko njih dizala. Produkti tih klasa, poput Ziona Williamsona, Luke Dončića, Traea Younga i Jaa Moranta, buduća su zaštitna lica NBA lige, ali i igrači koje se označava franšizama. Oni mogu biti temelj svojih ekipa i oko njih se može graditi šampionska momčad. Iako je još preuranjeno prognozirati, izvjesno je da Klasa 2020. nema takvog igrača.

Zato su momčadi, skauti i draft analitičari već neko vrijeme intenzivno zadubljeni u Klasu 2021. U njoj se nalazi skupina igrača koja će ih opet raspametiti. Igrači te klase mogu, prema prognozama, bez problema stajati rame uz rame sa Zionom, Lukom, Traeom i ostalima, a na vrhu liste najvećih talenata te klase posebno se izdvaja jedno ime.

Jalen Green.

Oko 18-godišnjaka iz Kalifornije se već stvorila ozbiljna priča kao o sljedećoj velikoj stvari koja dolazi. Da na draft izlazi ove godine, sigurno bi ga svih 30 ekipa odabralo prvim izborom. A jasno je i zašto. Već sad ima idealnu visinu za beka šutera (198 cm), izvanserijski je atleta i kompletan košarkaš koji u svom arsenalu ima šut, dribling, ulaz, razigravanje, obranu i profesionalni pristup igri. Trenutno je Greenu je nemoguće pronaći manu. Usto je rođeni pobjednik. Osvojio je sve što se moglo osvojiti na srednjoškolskom nivou, AAU razini i s reprezentacijom SAD-a u svim kategorijama. Zbog unikatnog stila igre, visine i atleticizma uspoređuje ga se s dvojicom najvećih bekova šutera u povijesti čija imena zbog straha od blasfemije neće biti zapisana ovdje.

Nije slučajno da se liga baš s Greenom odlučila na ovaj eksperiment. On je predodređen da uspije i bude sljedeća velika stvar

Najveći koledži u SAD-u počeli su se tući za njegove usluge kada mu je bilo 15 godina, a prije dva tjedna izazvao je šok i nevjericu među sveučilištima objavivši na svom Instagram profilu da zapravo ne ide na koledž. Green je odlučio preskočiti NCAA, baš kao i Europu, Australiju ili Kinu.

Odlučio se za treći put koji se zove NBA G liga, odnosno razvojna liga. Radi se o najnovijem eksperimentu NBA lige koji za cilj ima privući elitne talente koji ne žele na koledž. Dosad su takvi igrači mogli ili pauzirati godinu ili otići igrati negdje izvan SAD-a. Tako je Brandon Jennings bio u Italiji, Emmanuel Mudiay u Kini, a LaMelo Ball i RJ Hampton, koji ove godine izlaze na draft, sezonu su odradili u Australiji.

Regruti s pet zvjezdica

Dobna granica u SAD-u za igranje profesionalnih liga je i dalje 19 godina, odnosno na snazi je one-and-done pravilo po kojemu igrači uglavnom odrade godinu na koledžu prije odlaska u NBA. Od 2022. ono je trebalo biti ukinuto, što bi igračima nakon završene srednje škole omogućilo da, kao nekad, idu direktno u NBA. Zadnje informacije govore da su pregovori između NBA lige i udruge igrača zapeli i da postoji šansa da se pravilo produži do 2025. Kako god bilo, NBA liga ne miruje i kada je ukidanje pravila postalo upitno, ponudila je vrhunskim talentima alternativu kroz koncept G lige.

Da bi ih se privuklo, morala su, nakon razgovora s roditeljima tinejdžera, biti otklonjena dva problema: prvi je, naravno, bio novac, a drugi natjecanje kao takvo. Zato su komesar NBA lige Adam Silver i predsjednik G lige Shareef Abdur-Rahim dogovorili povećanje maksimalne godišnje plaće za prospecte sa 125.000 dolara na 500.000 i stvaranje posebne momčadi koja neće igrati 50 utakmica godišnje kao ostale, već između 10 i 15.

Što se love tiče, Silveru i Abdur-Rahimu je bilo jasno da se sa 125.000 dolara godišnje ne mogu mjeriti s, primjerice, Australijom, a vjerojatno ni s koledžima koji igrače plaćaju ispod stola. NBA insajderi javljaju da će Greenova primanja u prvoj sezoni iznositi preko milijun dolara. Same utakmice i liga bili su problematični jer bi se tinejdžeri sudarili s košarkaškim veteranima koji su fizički moćniji od njih, što bi potencijalno moglo narušiti njihove šanse na draftu. Osim toga, potencijalni budući prvi pickovi na draftu i NBA superstarovi, klinci s preko milijun sljedbenika na Instagramu, iz pomalo snobovskih razloga ne žele igrati u malim gradovima i skučenim G League dvoranama, dok njihovi konkurenti na koledžu igraju pred auditorijem od nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Da bi dobio idealne uvjete, Green i njegova obitelj zaposlili su Aarona Goodwina, agenta koji je svojevremeno zastupao LeBrona Jamesa i Dwighta Howarda, igrače koji su direktno iz srednje škole došli u NBA. Jednom kada su spomenute dvije prepreke uklonjene, najveći košarkaški talent u SAD-u pristao je doći u G ligu.

I ne samo on. Još nekolicina srednjoškolaca koji su imali dogovore s koledžima odlučili su izigrati iste i pridružiti se Greenu u ekipi. Najpoznatiji od njih su Isaiah Todd i Daishen Nix — obojica, kao i on, iz kategorije ‘regruta s pet zvjezdica’. Oni će zajedno igrati za takozvani Select Team koji će biti smješten u južnoj Kaliforniji, a koncept je takav da neće igrati natjecateljske nego ekshibicijske utakmice s pravim ekipama iz G lige, momčadima izvan SAD-a i NBA akademijama diljem svijeta.

Vlastiti laboratorij za razvoj

Select ekipa će dobiti i stručnjaka iz NBA lige (spominje se Sam Mitchell, bivši trener Raptorsa i Wolvesa) i vrhunske stručnjake za razvoj igrača. Ostatak rostera trebali bi, nakon tinejdžera, popuniti veterani iz NBA i G lige kao svojevrsni mentori koji garantiraju ozbiljni pristup na treninzima i utakmicama. Osim pomoći na košarkaškom terenu, NBA i G liga su igračima osigurale i pomoć izvan parketa. Svim igračima Select momčadi osigurana je stipendija na sveučilištu Arizona State, ako odluče ići u tom pravcu. Također, igrači mogu pohađati nastavu online i završavati razne tečajeve, a istovremeno će biti uključeni u najrazličitije programe za financijsko savjetovanje, razvoj socijalnih kompetencija i ostalo.

Ako se pitate koji su motivi NBA lige u cijeloj ovoj priči, Abdur-Rahim je to objasnio ovako: “Imamo djecu koja napuštaju SAD da bi igrali po svijetu. Naša NBA zajednica mora onamo putovati da bi ih skautirala. To je kontraintuitivno. NBA je najbolji razvojni sustav na svijetu i igrači ne bi trebali ići negdje drugdje da bi se razvijali. Oni bi trebali biti u našem sustavu.”

Motiv koji Abdur-Rahim i liga neće spomenuti je opet novac. Liga više ne želi gledati kako neki od najvećih talenata odlaze u druge lige diljem svijeta koje ih koriste za vlastitu promociju i zaradu koja dolazi od reklama, TV prava i ulaznica. Odlučili su to riješiti paralelnim sustavom G lige koji tehnički ne zaobilazi one-and-done pravilo. Infrastrukturu i sredstva za to imaju. U svojevrsnim laboratoriju Select tima pokušat će razvijati igrače za svoje potrebe. Upregnut će svu korporativnu mašineriju da od mladih talenata stvore brandove i prije nego što su odigrali profi minute.

Eksperiment u koji se NBA i G liga upuštaju ima svoje dobre strane.

Mladi talenti će raditi s vrhunskim stručnjacima, polirat će svoju igru, igrat će protiv veterana i s veteranima u momčadi i pripremat će ih se za na život profesionalnog sportaša. S druge strane, tu je i dosta negativnosti i upitnika. Prvenstveno je problematično to što će mladi igrači otići u NBA iz G lige, a da pritom nisu okusili ozbiljnu natjecateljsku utakmicu. Doslovno neće znati kako je to igrati gustu završnicu u utakmici visokog uloga. Osim toga, svima koji nisu Green i koji su manje razvikani prijeti opasnost da nestanu s radara skauta i da na draftu budu odabrani niže nego što možda zaslužuju.

Pitanje je i kako će izgledati ta jednogodišnja Select ekipa u kojoj će se svatko boriti za sebe. Je li u takvoj momčadi moguće razviti zajedništvo, kemiju i timski duh? Znači li to da će u idućim godinama u ligu dolaziti samoživi mladi bogati egoisti odgajani u labosu na temeljima ekstremno individualističkih i materijalističkih vrijednosti?

Doduše, ne trebamo se zavaravati. Glede nekih moralnih dilema NCAA nije puno bolji od NBA. I ondje je sve zasnovano na principu individualizma — kao i u svim američkim sportovima — i ondje se od igrača radi brand koji se onda iskorištava. S bitnom razlikom, od tog branda korist ima samo NCAA, ne i igrač kojemu je zakonski zabranjeno ostvarivati prihode od svog imena, lika i djela.

Pritisak na Greenu

Najnoviji HBO-ov dokumentarac The Scheme tematizira korupcijske skandale iz 2017. u koledž košarci i savršeno precizno prikazuje kako je košarkaški dio NCAA-a truo iznutra i leglo korumpiranih moćnika koji su i lani od televizijskih i marketinških prava za March Madness zaradili 867,5 milijuna dolara. Od toga je igračima pripalo nula dolara. Javna je tajna da se igrače regrutira potplaćivanjem njihovih roditelja ili skrbnika. Jednom kada dođu na koledž, oni su u dužničkom ropstvu; nemaju pravo na profit, ne mogu unajmiti agenta, ne mogu potpisivati sponzorske ugovore. Kvragu, ne mogu, bez da godinu pauziraju, ni promijeniti sveučilište. Treba li nas onda čuditi što su ih neki počeli zaobilaziti u širokom luku? A na parketu bi igrači trebali igrati po pravilima koji ih ne pripremaju za NBA, za trenere koji su uglavnom veće zvijezde od igrača, ma koliko bili nekompetentni.

“Ako si tip poput Jalena Greena zašto bi htio trenirati košarku na krivi način?”, pita se bivši NBA igrač Channing Frye, i dodaje: “Idi negdje igrati gdje ćeš biti okružen NBA igračima i skautima na dnevnoj bazi. Oni te ne uče kako igrati koledž košarku. Oni te uče NBA košarci kako je igraju odrasli muškarci.”

Nakon Greenova poteza, ideja o sahranjivanju koledž košarke je postala dominantna, ali ipak nije realna.

Koliko god bila pogođena problemima, koledž košarka neće propasti prvenstveno zato jer je duboko utkana u američku tradiciju. Radilo se o Dukeu, Ole Missu ili Alaska Anchorage Seawolvesima, cijele obitelji će pohoditi njihove utakmice. Navijačke sekcije će biti krcate. S Greenom ili bez njega. Koledž košarka povezuje lokalnu zajednicu ili šire regionalno područje kojemu je taj mali ili srednji koledž program jedino vrijedno od sporta što ima. Osim toga, koledž košarka je i dalje mladim igračima najidealniji izlog pred budućim NBA poslodavcima, kao i publikom. Prepune dvorane, pojavljivanje na nacionalnoj televiziji, nastupi na March Madnessu, igranje za legendarne trenere i programe. Sve to pomaže mladom igraču u stvaranju imena, ali i obogaćuje njegov život. Brojni igrači upravo koledž iskustvo označavaju kao najbolji period života.

Ali bez Greena bi zainteresiranost za praćenjem koledž košarke mogla pasti kod neutralnih fanova, koje bez vrhunskih talenata koledž košarka jednostavno ne zanima. Oni žele gledati igrače, a ne ekipe. Znaju to i u vrhuški NCAA organizacije, pa su odlučili vratiti lopticu NBA-u i G ligi. Prema izvorima, pritisnuti od novog koncepta G lige i opasnosti od ukidanja one-and-done pravila, ozbiljno su počeli razmatrati opciju da igrači ipak počnu nešto zarađivati od svog lika i djela. Teško je pretpostaviti kako će se razvijati ova stvar u budućnosti; puno toga će sigurno ovisiti o Greenu i njegovom uspjehu. Na njemu je sada veliki pritisak.

Nije slučajno da se liga baš s Greenom odlučila na ovaj eksperiment. On je predodređen da uspije i bude sljedeća velika stvar. Zato je i dobio baklju u ruke. Da drugima iza sebe osvjetljava Jalenov put.

Pročitali ste sve besplatne članke ovaj mjesec.

Za neograničeno čitanje Telesporta i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Ovaj članak je dostupan samo pretplatnicima.

Za neograničeno čitanje Telesporta i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Podržite oslobođeni sportski teritorij.

Za pristup i neograničeno čitanje Telesporta odaberite jedan od paketa.

X

Podržite oslobođeni sportski teritorij.

Za pristup i neograničeno čitanje Telesporta odaberite jedan od paketa.