Međutim, koliko god bio impresivan, njegov rezultat često prate komentari kako zabija samo ‘malim’ nacionalnim vrstama.

To je donekle možda i istina, ali što bi se tek onda moglo reći za Daeijev učinak? Jer on je, primjerice, Šri Lanki utrpao pet komada u jednoj utakmici, te još u četiri navrata zabio četiri puta na istoj utakmici. Ili kad je protiv Guama njegov Iran slavio rezultatom 18-0?

Da ne bismo baratali samo praznom pričom i subjektivnim dojmovima, odlučili smo u Laboratoriju testirati Cristianov učinak u usporedbi s najboljim reprezentativnim strijelcima u modernom nogometu kroz detaljniji uvid od čistog zbroja golova.

Onaj tko je najviši udio svojih golova postigao iz kaznenih udaraca je Davor Šuker, koji je svaki četvrti gol zabio na takav način

Nogomet se promijenio, natjecanja su drugačija, a podaci su nekompletni, tako da na našem popisu nećete pronaći imena poput Gerda Müllera, Peléa ili Ferenca Puskása. Postavili smo kriterij da u obzir ulaze samo igrači koji su za svoju nacionalnu selekciju zabili 50 i više pogodaka, u razdoblju od početka 1990-ih pa sve do danas, stoga je najstariji napadač koji zadovoljava kriterije Brazilac Romario. Njima smo dodali još devetoricu igrača koji su uspjeli doći do brojke od barem 40 golova, ali su nastupali na barem jednom velikom natjecanju, te smo time došli do konačnog popisa s 40 imena.

Naše malo istraživanje možemo podijeliti u tri kategorije, okvirno predstavljene pitanjima: koliko, kada i kome? Ustvari, koliko golova su napadači zabijali i u kakvim utakmicama, u kojem trenutku susreta su te pogotke postizali i do kojeg rezultata su vodili te kakva je snaga suparnika kojima su punili mrežu. Link na kompletnu tablicu s kojom će lakše pratiti podatake možete pronaći na dnu teksta.

KOLIKO?

Već znamo sam vrh liste strijelaca koju predvode Daei i Cristiano Ronaldo, iza kojih su smješteni Miroslav Klose (71) i Stern John (70), dok je od aktivnih igrača najbliži Messi sa 68 golova, ali naše prvo pitanje je na koliko različitih utakmica su oni najbolji postizali svoje golove.

Cristano Ronaldo je na 38,9 posto svojih utakmica za Portugal tresao suparničke mreže, što se gotovo podudara s prosjekom našeg uzorka (38,8%), te je s tim rangiran točno na 20. mjestu. Usporedbe radi, njegov vječni konkurent Messi je za Argentinu na blago ispodprosječnih 34,6 posto, a samo su dvojica igrača zabila u čak preko pola svojih nastupa za reprezentaciju — Romario za Brazil i Davor Šuker za Hrvatsku.

Zanimljivo je da se slična imena spominju kada se pogledaju kazneni udarci, raspored i nije toliko očekivan. Cristiana ne bi trebao pratiti nadimak Penaldo, barem ne u portugalskom dresu, budući da je 10,5 posto svojih golova zabio sa bijele točke, čime se ponovno podudara sa prosjekom. Onaj tko je najviši udio svojih golova postigao iz kaznenih udaraca je Šuker, koji je svaki četvrti gol zabio na takav način (točnije 26,7%), a prvi iza njega je upravo Messi kojem njegovih 15 golova s bijele točke uzima malo preko 22 posto ukupnog broja golova. Svakako treba posebno naglasiti Klosea, koji za Njemačku nijedan od svog 71 pogotka nije zabio iz penala.

Sljedeći korak u analizi nam se nameće sam od sebe — trebamo provjeriti tko se od naših junaka ističe po ‘trpanju’ suparnika u prijateljskim utakmicama, a tko je najbolji kada se igraju natjecateljske.

Generalno gledajući, prednost ide na stranu natjecateljskih utakmica, kojih je u prosjeku inače brojčano više nego prijateljskih. U našoj bazi podataka je 64,3 posto natjecateljskih utakmica, a glavni lik naše priče Ronaldo je na fantastičnih 82,1 posto. Samo se Andrij Ševčenko nalazi ispred njega, a magičnu granicu od 80 posto prelazi i Samuel Eto’o. Messi je na drugom kraju spektra. Doduše, ne na potpunom dnu, koji sa 31,1 posto posto zauzima Neymar, ali Leovih 52,9 posto je dovoljno da bude tek na 36. mjestu liste, samo ispred spomenutog Neymara, Johna, Chicharita i kuma mu Sergija Agüera. Dodatni kontekst zašto su Južnoamerikanci na dnu tablice leži u tome što nemaju kvalifikacije za kontinentalna natjecanja, a Neymar nije imao niti za Svjetsko prvenstvo 2014., koje je igrano u Brazilu.

U posljednjem koraku ove kategorije provjerit ćemo i gdje se Cristiano nalazi kada pričamo o golovima postignutim na velikim natjecanjima — na svjetskim i kontinentalnim prvenstvima.

Prije toga, treba istaknuti južnoamerički dvojac Gabriel Batistuta i Ronaldo, jer su to jedini igrači na popisu koji imaju double-double učinak, tj. Ronaldo je u kombinaciji svjetskog i kontinentalnog prvenstva zabio ukupno 25 golova (15 SP+10 Copa América), dok je Batistuta na istim natjecanjima Argentinu razveselio 23 puta (10+13). Uz njih, samo je još Eto’o za Kamerun zabio više od trećine svojih golova na velikim smotrama (21 pogodak). Ujedno, ovo je i kategorija u kojoj preko prosjeka koji iznosi 10 golova idu i Cristiano i Messi, koji su zabili 16, odnosno 15 golova, dok je samo Bugarin Dimitar Berbatov ostao na ukupnoj brojci od 0 golova.

KADA?

U drugoj velikoj kategoriji pozabavit ćemo se utjecajem koji su golovi imali na utakmice — jesu li preokretali utakmice ili se samo napucavao suparnik, jesu li donosili pobjede i kako su utjecali na rezultat.

Većina igrača s naše liste je uglavnom postizala pogotke koji su u trenutku postizanja mijenjali rezultat iz poraza u remi ili iz remija u vodstvo. Točnije, 23 od 38 igrača (za Sterna Johna i Carlosa Pavona nemamo potpune podatke) su s preko pola svojih golova to uspjevali, a svi oni nam daju prosjek od 52,8 posto. Apsolutni pobjednik je reprezentativac Gane Asamoah Gyan, koji je svojim Crnim zvijezdama u preko 70 posto slučajeva donosio bodovnu promjenu.

Cristiano Ronaldo je sa 57,9 posto značajno iznad prosjeka, dok je, primjerice, Messi na točno 50 posto, odnosno nešto ispod prosjeka. Gledajući samo golove koji su ekipi donosili vodstvo na utakmici, samo su trojica igrača zabila više od pola svojih golova u tim situacijama; osim spomenutog Gyana, još su Jon Dahl Tomasson i Gabriel Batistuta tako zabijali toliko važne golove češće od Ronalda.

Osim aktualnog stanja na semaforu u trenutku postizanja pogotka, važno je i kako su utakmice na kojima su postizali pogotke naposlijetku završavale. Štoviše, važnije je. Naravno, pošto se bavimo elitom reprezentativnog nogometa, ne čudi da su u utakmicama kada najbolji strijelci postignu pogodak njihove reprezentacije odnosile pobjedu u prosječno čak 77,6 posto slučajeva. Predvodnik liste je Neymar sa 91,3 posto, dok su još Ronaldo i David Villa zadržali svoje reprezentacije iznad 90 posto pobjeda.

U ovom slučaju, Messi je nešto uspješniji od Cristiana, budući da je Argentina odnosila 87,2 posto pobjeda, dok se Portugal morao zadovoljiti sa 82,5 posto. Jedini ispod 65 posto je nesretni Ševčenko, čiji su golovi Ukrajinu doteglili do prilično slabih 57,1 posto, pa je jasno da se nalazi i na samom dnu kada se gledaju porazi (21,4% utakmica). Dodatna zanimljivost je da na popisu imamo i trojicu igrača čije reprezentacije nisu izgubile nijednu utakmicu kada su oni postigli pogodak, a to su Klose (49 utakmica za Njemačku), Ronaldo (43 za Brazil) i Pedro Pauleta (34 za Portugal).

KOME?

Time dolazimo i do posljednje kategorije u kojoj ćemo testirati snagu suparnika protiv kojih su zabijali i doći do odgovora na upite s početka — zabija li Cristiano “samo malima”?

Da bismo to istražili, povadili smo za svaki pogodak koji je postignut tadašnji ELO rating suparnika, kao i njihovo mjesto na ljestvici prema ELO ratingu. Odabrali smo tu metodu jer puno bolje vrednuje aktualnu snagu neke ekipe nego FIFA-in sustav bodovanja, a u obzir pri svom bodovanju uzima i važnost natjecanja, lokaciju odigravanja utakmice, gol razliku i snagu suparnika, te se osvježava nakon svakog odigranog susreta.

Ako pogledamo golove postignute protiv najbolje tri reprezentacije na svijetu prema ELO ratingu, najviši udio u svojim golovima ima brazilski Ronaldo, dok je Šuker odmah iza njega, a igrače koji imaju preko 10 posto golova protiv same elite zatvaraju Clint Dempsey i Messi. Cristiano je sa svojih 3,2 posto tek na 20. mjestu liste, ali i ispod prosjeka od 3,9 posto. No, malo je pretjerano gledati samo najbolje tri, pa ako listu proširimo na najboljih 10, nailazimo na neke promjene. Šuker sada prelazi na vodeće mjesto sa ogromnih 31,1 posto, a između njega i četvrtoplasiranog Messija ugurali su se Patrick Kluivert i Edinson Cavani. Cristiano je sada značajnije ispod prosjeka, jer je njegovih 9,5 posto golova za preko 2 posto manje od prosječne vrijednosti.

Ipak, pošto neke reprezentacije, čisto zbog svoje kvalitete i veličine lakše dolaze do suparnika koji su u samom vrhu, uzmimo i raspodjelu kada se golovi gledaju protiv najboljih 25 reprezentacija prema ELO ratingu. Naravno, prosjek se diže na 28,2%, čemu se Cristiano ponovno približava, ali sa ukupno 26 golova ipak ostaje ispod crte za malih 0,8 posto. Ukupno najviše pogodaka protiv Top 25 suparnika su postigli brazilski Ronaldo i Messi, obojica po 28, ali gledajući udio to Ronalda diže na treće mjesto — iza Šukera i jedinog igrača koji je postigao točno pola svojih pogodaka protiv tako jake konkurencije, Nizozemca Kluiverta.

No, zadržimo li se trenutak na tih Top 25, možemo vidjeti da je Cristiano čak 76,9 posto svojih golova zabio u natjecateljskim utakmicama, što je nešto manje samo od Cavanija i Ševčenka koji je svih svojih 15 golova najboljim ekipama zabio u natjecateljskim utakmicama. Messi je blago iznad prosjeka od 52,7 posto, ali zanimljivo je da je Raul Gonzalez zabio čak sedam od svojih osam golova u prijateljskim utakmicama. Ipak, nije najgori, jer ta čast u ovom statističkom segmentu pripada rekorderu. Naime, Ali Daei je ekipama iz Top 25 zabio samo dva gola, a da pritom nijedan nije bio u natjecateljskoj utakmici.

Konačno, da bismo dobili potpunu sliku najboljih strijelaca, istražimo i snagu suparnika.

Tražili smo medijan uzorka za svakog od 40 napadača, a nismo odabrali prosjek, jer utjecaj reprezentacija poput San Marina i sličnih na prosjek je jednostavno prevelik i ne daje baš jasnu sliku suparnika, barem ne onako kao medijan vrijednost. Za shvaćanje što je medijan, možda je najbolje da zamislite firmu u kojoj četiri radnika imaju plaću 6, 7, 8 i 9 tisuća kuna, a direktor 75.000, što čini prosjek od 21.000 kuna. Međutim, medijan njihovih plaća je 8.000 i to je brojka koja predstavlja sredinu distribucije. Dakle, medijan je manje osjetljiv na ekstremne vrijednosti od aritmetičke sredine i vjernije prikazuje zbilju u ovakvim slučajevima. Stoga ovu vrijednost ELO bodova shvatite kao snagu srednjeg suparnika kojem su igrači zabijali svoje golove.

Prilično je očekivano da se na dnu nalaze većinom igrači s kontinenata koji nisu Južna Amerika i Europa, pa ondje nalazim Daeija i Johna, dok su svoje mjesto u blizini pronašli i Pavón, Eto’o, Shinji Okazaki i Didier Drogba. S druge strane, svi oni koji su dosad tvrdili da je Južna Amerika možda i najteža konfederacija za natjecanje, dolaze na svoje: među prvih sedam imena nalazi se samo jedan Europljanin u društvu šestorice Južnoamerikanaca, i to na prvom mjestu. Kluivert je zabijao protiv suparnika čija je sredina uzorka čak 1778 ELO bodova, a najbliži pratitelji su mu (brazilski) Ronaldo i Messi. Da bismo došli do Cristiana treba zagrebati do 20. mjesta i vrijednosti koja nije toliko daleko od prosjeka, a čak i ispodprosječna uzmemo li u obzir samo predstavnike Europe i Južne Amerike.

Na kraju, može li se reći da Cristiano Ronaldo zabija pretežno ‘malim’ reprezentacijama?

Ukratko, može.

Veliki volumen pogodaka došao je zahvaljujući golovima protiv slabijih reprezentacija, ali je zabio i 26 golova onima iznad 25. mjesta ELO ljestvice, pogotovo kada u obzir uzmemo činjenicu da je postigao preko 80 posto golova u natjecateljskim utakmicama, od čega je 57 došlo u kvalifikacijama.

Link na kompletnu tablicu možete pronaći OVDJE, pa vam ostavljamo prostora da sami odlučite koja kategorija je za vas važnija, primjerice, u usporedbi Cristiana i Messija, ali moramo napomenuti kako je nama jedno drugo ime zapelo za oko. Naime, Ronaldo Luís Nazário de Lima je u čak 16 od 22 kategorije koje smo posebno vrednovali bio među najboljih 10, a u čak 11 ih je bio među najbolja tri…

Naravno, nadimak Il Fenomeno nije skovan bez razloga.