Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telesport.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Off Topic

Bjež’mo u nebo!

Letenje balonom nije samo turizam ili hobi, to je i pravi sport

Kuda da čovjek bježi od ovog ludila?

U filmu Elysium, SF akciji Neila Blomkampa iz 2013., društvo budućnosti klasno se raskolilo na sirotinju koja baulja zemljom bez adekvatne zdravstvene zaštite, dok se bogataši časte modernim tehnologijama koje im omogućuju život u zdravlju i raju, smještenom tamo gdje je raju i mjesto: na nebu. Ovu mračnu, distopijsku sliku bježanja od zala života na Zemlji valja izbalansirati drugom, vedrijom vizijom bijega u nebo. Pixarov blockbuster Up (Nebesa) iz 2009., prvi animirani 3D film koji je otvorio filmski festival u Cannesu, nudi osunčanu bajku, avanturističku utopiju ostvarenja snova s kućom koja u oblake odlazi uz pomoć — tisuća balona punjenih helijem.

Na koju god stranu da krenete, u yin ili yang, recept je očit — bjež’mo u nebo! Na kraju krajeva, kojim se još ekipinim sportom možete baviti — a da nije e-Sports ili zorbing — i pri tome biti sigurni od postojanja svakog oblika virusa u organizmu suparničke ekipe? Karantena na nebu? Dok ima plina, ima i neba.

A balonaštvo — neki bi rekli i balonstvo, ali ne ovdje i sada — nije samo hobi ljubitelja lebdenja u korpama, niti leteća oglasna ploča za korporativnu invaziju iz zraka, već pravi sport u kojem su Hrvati među najboljima u svijetu. Sport duge generalne i ne tako duge nacionalne povijesti, ali bogate događanjima, rekordima, natjecanjima i inovacijama, baš kao i svaki drugi sport koji se odvija na tlu.

Naša Marija Petrić Mikloušić prva je žena koja je preletjela Olimp u Grčkoj te prva koja je pilotirala prvim registriranim balonom na solarni pogon

“Možda naša najveća posebnost, i naša najveća strast, su upravo natjecanja. Mi smo piloti, no prije svega smo sportaši. Oduvijek smo to bili”, izjavio je Igor Mikloušić, jedan od glavnih u Balon klubu Zagreb koji je doveo balonaštvo u Hrvatsku zahvaljujući pionirskim pothvatima svojih roditelja, Toma Dragana Mikloušića i Marije Petrić Mikloušić. Članovi Balon kluba Zagreb su u 2017. sudjelovali u rušenju čak dva Guinnessova rekorda; kao jedan od balona u najmasovnijem preletu preko La Manchea, kao i u najbrojnijem uzlijetanju balona na eventu Lorraine Mondial Balloon, okupljanju u Francuskoj na kojem je simultano poletjelo više od 400 balona.

Prošle godine je sedam pilota i preko 30 aktivnih i još više stotina rekreativnih članova letjelo s pet registriranih klupskih balona, a svake godine u sklopu treninga i natjecanja provedu više od 300 sati u zraku, leteći iznad Hrvatske i svijeta. Sudjeluju na svim važnijim natjecanjima balona u Europi i svijetu i postižu iznimne rezultate, a njihovi članovi sudjeluju u radu sudačkih komisija i nacionalni su predstavnici pri balonaškoj sekciji krovne međunarodne zrakoplovne organizacije. Organiziraju Croatia Hot Air Balloon Rally i malu školu balonaštva koje kroz godine privlače na tisuće posjetitelja.

A sve to zahvaljujući prije svega jednostavnom zakonu fizike koji je poznavala i stara kineska civilizacija — topli zrak lakši je od hladnog.

Kinezi su, 2.000 godina prije nego što je to postao simpatični proljetni ritual, kongming lampione — svoje papirnate balone na vrući zrak — koristili u svrhu vojne signalizacije, ali tada je još malo kome palo na pamet da bi se slična tehnika mogla iskoristiti za transport ljudi. Prvi kojima je to pošlo za rukom, nakon što su dokazali sposobnosti bespilotne letjelice na vrući zrak, bili su braća Joseph-Michel i Jacques-Étienne Montgolfier, francuski izumitelji koji su još kao klinci izrađivali svoje padobrane i skakali s krovova. Rizik su 1783. podigli koji metar iznad, kada je Jacques-Étienne nakon pokaznih vježbi s ovcom, patkom i pijetlom stavio sebe u globe aérostatique i poletio pilotirajući ravno u povijest.

Prošlo je nekoliko stoljeća do novog velikog skoka. Sljedeća revolucionarna inovacija dogodila se 1960., kada je Ed Yost, inženjer iz Iowe, postao ocem modernog balonaštva. Još tamo 1950-ih uronio je u svijet pomalo zaboravljenog izuma braće Montgolfier pa odlučio dokazati da sve to ima većeg i praktičnijeg potencijala: balon, tvrdio je, a onda i dokazao, može i treba nositi svoje gorivo. Lagana propanska boca tada je također bila novi izum, pa se tako sve savršeno posložilo za moderni update starog patenta.

Balonaštvo se dominantno koristi za rekreaciju, a kako ta rekreacija nije nimalo jeftina, dobar se broj vlasnika balona financira kroz turizam i ponudu razgledavanja gradova iz zraka. Ali s vremenom se razvio i sportski, natjecateljski dio priče, pa je tako danas balonaštvo dio Svjetske federacije zračnih sportova koja organizira nadmetanja u navigaciji. Kako kretanje balona u potpunosti ovisi o vjetru, pobjednik je onaj koji uspije kombinirati vještinu i iskustveno zasnovana predviđanja pa se kretati u zadanim pravcima ili ostvariti maksimalnu ili minimalnu udaljenost između dviju označenih točaka. Te zračne utrke znaju potrajati i nekoliko dana — ne neprekidno, naravno, a pobjednik je onaj tko skupi najviše bodova.

Pored ovakvih natjecanja, postoje i ona u obaranju rekorda — Hrvati su sudjelovali u spomenuta dva, a rekord u najvećoj postignutoj visini postavio je Indijac Vijaypat Singhania, koji je 2005. dosegao čak 21 km pa tako srušio rekord od 19,8 km, koji je od 1988. držao švedski aeronautičar Per Lindstrand. Pioniri su također pokušavali impresionirati pionirskim pothvatima, pa je tako Jean-Pierre Blanchard 1984. izveo svoj prvi let hidrogenskim balonom iznad Pariza, a onda nagodinu preletio La Manche. U pokušaju preleta istog kanala 1785. je stradao Jean-François Pilâtre de Rozier,  postavši prva žrtva zrakoplovne nesreće u povijesti.

Steve Fossett, američki biznismen i avanturist, ušao je u povijest 2002. kada je krenuo u pothvat Spirit of Freedom, s balonom nazvanim upravo Rozier s kojim je obišao cijeli svijet, prvi put ikad, posve sam. Bio je to prvi zračni obilazak planeta u povijesti, bilo kojom letjelicom (koristio je posebno dizajniran balon s mješavinom helija i vrućeg zraka, koji je zajedno s košarom bio visok čak 55 metara), a Fossett je do tada već postavio niz rekorda, kao što je solo let balonom 1995. preko Pacifika. Poginuo je 2007., kada se s laganim propelercem srušio u planinama Nevade.

Elisabeth Thible, operna pjevačica iz Lyona, bila je prva žena koja je letjela balonom, samo osam mjeseci nakon prvog leta ikad, godine 1784. u slavu posjete švedskoga kralja njenom gradu.

Naša Marija Petrić Mikloušić, koja je dozvolu za pilota balona dobila 1998. u Engleskoj, ušla je u povijest kao prva profi balonašica u Hrvatskoj i regiji. Bila je u košari kada se obarao rekord iznad La Manchea, a usto je prva žena koja je preletjela Olimp u Grčkoj te prva koja je pilotirala prvim registriranim balonom na solarni pogon. I taj je balon posebna priča — umjetnik Tomás Saraceno razvio je balon na solarni pogon u sklopu svog umjetničko-znanstvenog projekta koji cilja na to da vas pošalje i zadrži na nebu čak i onda kada u spremniku nestane plina.

Jer u ovoj utopiji, nestanak plina je gori od distopijskog nestanka toaletnog papira.