Saga o Jamesu Hardenu i Philadelphiji dominirala je naslovnicama prošlog ljeta. Kao da slučaj Bena Simmonsa nije bio dovoljan i sam po sebi iscrpan. Sixersi su tako dvije godine zaredom otvorili sezonu s nezadovoljnim igračem koji je bio poput rušilačkog faktora. Hardenov problem nije bio netko od igrača ili trenera, barem ne kao prijelomna točka, već neslaganje oko ugovora s generalnim menadžerom Darylom Moreyjem.
I nakon što je razmijenjen u Los Angeles Clipperse, Philadelphia je prodisala. S novim trenerom na čelu, Nickom Nurseom, jednim od najbržih igrača lige Tyreseom Maxeyjem i aktualnim MVP-jem Joelom Embiidom igra je cvjetala. Izuzev Bostona, Sixersi su jedina momčad koja je bila sama na vrhu Istoka i do konca siječnja smatralo je se dark horse kandidatom za naslov. Ali, onda je ostala bez Embiida, kojemu je Jonathan Kuminga nenamjerno pao na nogu, malo ispod koljena i stradao je meniskus.
Od te kobne noći u San Franciscu 30. siječnja Philadelphia je u grčevitoj borbi za preživljavanje. Da ovog trenutka završi regularna sezona, Sixersi bi morali igrati play-in, što je i vrlo izgledan scenarij za kraj regularne sezone. Za to vrijeme Nurse je morao kompletno promijeniti igru te od nekih igrača čak tražiti više nego što su u stanju isporučiti. Očekivano, Maxey je postao fokalna točka napada, ali se isto tako morao suočavati s različitim principima obrane. Suparnici su se mogli usredotočiti na to da prvo zaustave njega, a tek potom ostale. Doduše, Philadelphia je kolektivno zaigrala bolju obranu, oslanjajući se na perimetar kako bi anulirala Embiidov izostanak u reketu. Ponekad bi uspjela u tome, kao što je nedavno imala savršen plan za branjenje Clippersa.
U utakmici u kojoj su Sixersi bili potpuni autsajderi Nurse je priredio nekoliko taktičkih iznenađenja po kojima je bio poznat dok je vodio Toronto Raptorse. Znao je da ne može igrati s Clippersima na pola terena i dopustiti Kawhiju Leonardu da se razmaše, pa je od samog početka krenuo na udvajanje i nametanje tempa. Uspio je u planu da Leonarda učini dodavačem i forsira izgubljene lopte.
Bila bi to konačna Embiidova validacija bez koje ne može u rang centara što su igrali minimalno finale ili osvajali naslove
Međutim, ova momčad bez Embiida jednostavno nije u stanju pobjeđivati u serijama. Nije ostvarila više od dvije pobjede zaredom i nerijetko se nađe u šuterskom kanalu, kad ne može pogoditi ništa iz igre. U zadnjim dvjema utakmicama u kojima su Sixersi pobijedili bez svog najboljeg igrača, uključujući i spomenutu s Clippersima, šutirali su tricu minimalno 48 posto. Protiv Raptorsa su ispucali čak i rekordnih 43 trice (zabili 24). Do Embiida je ozljede Philadelphia je bila na 27. mjestu po broju šutova za tri poena (31,4 po utakmici), a od tada je na 17. mjestu (35), ali s lošijim postotkom šuta, jer nema pažnje obrane koju njihov MVP privlači i puno toga igrači moraju kreirati sami za sebe.
Svakoj momčadi nedostajao bi igrač njegova renomea. S njim u postavi bili su na omjeru 26-8 od ukupnih 29-13. Bili su treći na Istoku, imali su treći net rating i top 6 obranu i napad lige. Mogli su se pohvaliti pobjedama nad Celticsima, Thunderom, Nuggetsima i Timberwolvesima. Drugim riječima, malo je momčadi izgledalo bolje u prvoj polovici sezone.
Pandan Jokiću
Maknite Embiida i ova skupina igrača, unatoč fantastičnom Maxeyju, završila bi među lutrijskim ekipama. Roster je osmišljen tako da maksimizira Embiidove kvalitete. On je taj koji ih sve povezuje, dok su bez njega osuđeni na povremene bljeskove rotacijskih igrača, pretežito veterana što pokušavaju ispratiti jurišnika Maxeyja. Njegova transformacija u jednog od najboljih playmakera NBA-a slamka je spasa, ali zapravo ih je držao optimizam oko Embiidova povratka.
Sixersima je mjesecima trebao rezervni playmaker koji može održati dinamiku pick and rolla, povući tranziciju i nešto obraniti. Našli su ga u Kyleu Lowryju. Pronašli su i šutera u Buddyju Hieldu, čovjeka koji može igrati bez lopte poput svojedobno JJ Redicka i Setha Curryja, čiji su učinci bili najbolji upravo u Philadelphiji.
Hield je doveden da uzima spot-up šutove, trice iz kretnji, sudjeluje u invertiranim akcijama i koristi otvoreni prostor kad se obrana fokusira na Embiida i/ili Maxeyja. Iako je među novim igračima možda ključni suplement Nicolas Batum. Njegova obrambena svestranost i jednostavnost u napadu izvrsno se dopunjuju s Embiidovom dominacijom. U 1.096 posjeda koje su odigrali zajedno, net rating Sixersa je +17,7. Batum je u tom periodu šutirao 47,7 posto za tri, nakon toga se srozao na 26,8 posto. Svi ti igrači trebali bi doći do izražaja s Embiidom u petorci, a dio njih još nije imao prilike to ni iskušati.
Teoretski, ovi su Sixersi složeni da daleko doguraju u playoffu, ali ključno pitanje je hoće li imati zdravog Embiida. Posljednjih nekoliko godina svjedočili smo ozlijeđenom ili istrošenom igraču u doigravanju. I ponovno neće brinuti hoće li biti tu, nego kakav će se vratiti i koliki teret će moći podnijeti. Njegova integracija u momčad neće biti proces, jer prostora za pogrešku jako je malo. Philadelphia ne drži tiebreaker ni protiv šeste Indiane ni protiv sedmog Miamija, iako ima drugi najlakši preostali raspored. Međutim, ni Miami ne mora kroz trnje.
Prednost ove Philadelphije u odnosu na sve koje smo gledali u Embiidovoj eri jest trener. Nurse je po svom ofenzivnom dizajnu igre, obrambenom eksperimentiranju i rotacijskoj fleksibilnosti daleko ispred Doca Riversa i Bretta Browna. No, za veći rezultat treba Embiida koji je u stanju ‘terorizirati’ protivnika.
Embiid je svojevrsni pandan Nikoli Jokiću u Denveru, tip visokog igrača oko kakvog se gradi sustav. Bez njih to nisu ni približno iste momčadi. Oni su i ove godine vodili utrku za MVP-a. Razlika je u tome što je Denver znatno ranije okružio Jokića igračima koji odgovaraju njegovu stilu igre, dok je Phila izgubila godine na Simmonsa i potragu za trenerom. Istina je da su Sixersi dio toga morali kopirati od Nuggetsa: pozicioniranje u post, veći broj dodavanja i postavljanja blokova. Embiid ove sezone ima 5,7 asistencija u prosjeku, što je za dvije asistencije više od njegova prosjeka u karijeri. Jasno je da u tome nikad neće dosegnuti Jokićevu razinu, jer nije potpuno isti profil igrača. I ne mora. Bitno je da Embiid radi ono u čemu je dominantan.
Puno upitnika
U usporedbi s prošlom sezonom pod Riversom i igrajući s Hardenom, Embiid postiže više poena iz tranzicije i post-upa (sa 7,1 vodeći u ligi ispred Jokića), a manje iz spot-upa i pick and rolla. Uz Hardena je bio veća prijetnja kao roller, sve dok nije naišao na Celticse koji su napunili reket i pustili Ala Horforda bliže njemu. Pod Nurseom je agresivniji u napadu na obruč i ofenzivnom skoku.
Zapravo, u sistemu s igračem poput Maxeyja izgledao je bolje nego u sezoni u kojoj je proglašen MVP-jem. Maxey ima tu brzinu na prvom koraku i prodornost da je briga sam po sebi, Harden u toj mjeri nije mogao napadati obruč. Također, ostali igrači koje je Philadelphia okupila odlična su ‘radna snaga’. Spomenimo da već neko vrijeme ne mogu računati na De’Anthonyja Meltona i Roberta Covingtona. Potonji se navodno uskoro vraća.
Embiid je prije ozljede imao seriju od 16 utakmica s minimalno 30 poena i 10 skokova, što je najdulji takav niz od Kareema Abdula-Jabbara iz sezone 1971./1972. U tom periodu već je počeo propuštati utakmice zbog uganuća gležnja i očito je da mu jedino zdravlje stoji na putu do ozbiljnijeg momčadskog uspjeha. Hoće li biti nezaustavljiva sila ili nepouzdan obrambeni igrač čiji napadački ritam usporava i pada? S time da ovaj put teško može izbjeći scenarij Miamija iz prošle sezone, što znači da će od prvog dana biti utakmice na nož i bez poštede, da će biti u podređenom položaju (bez prednosti domaćeg terena) i vrlo vjerojatno morati preko Bostona ili Milwaukeeja u prvoj rundi doigravanja, ako do njega dogura. Zasigurno načet i pod pritiskom da treba ispuniti očekivanja.
Mnogo je tu nesigurnosti i upitnika, ali ako netko može biti dark horse doigravanja, onda su to Embiid i Nurseova Philadelphia. Možda baš u Miamijevoj ulozi, kao unaprijed otpisani i nedovoljno opremljeni. Bila bi to konačna Embiidova validacija bez koje ne može u rang centara što su igrali minimalno finale ili osvajali naslove.
