Svega osam minuta nakon što je ušao na teren, Antonio-Mirko Čolak je pametnim kretanjem prema aut liniji pobjegao pozornosti stopera, primio loptu potpuno sam i mirno zabio golmanu kroz noge za Darmstadtovu pobjedu protiv Borussije Dortmund. Nije Darmstadtu taj gol pomogao da se spasi, ostao je uvjerljivo zadnji na ljestvici s tek 28 zabijenih golova u 34 odigrana kola. Međutim, bila je to dobra promjena u odnosu na prvu utakmicu u kojoj je Borussia masakrirala Darmstadt sa 6:0 idobar pokazatelj da Čolak može iskoristiti svoje kvalitete kako bi zabijao čak i na najvišoj razini, jer taj gol je bio ilustracija onoga u čemu je oduvijek bio dobar — a to je odlično kretanje u kaznenom prostoru i solidna realizacija.
Darmstadt je te sezone u svlačionici imao nekoliko danas poznatih imena u HNL okvirima. László Kleinheisler je dobivao mrvice od minutaže, a Roman Bezjak — koji je tog ljeta za dva milijuna eura prešao iz Rijeke, što je još uvijek rekordna odšteta koju je Darmstadt platio; prvi iza njega je Felix Platte koji je koštao 800.000 eura — igrao je još i manje. Čolak je bio u boljoj situaciji, ali ni to nije bilo nešto sjajno. U tom trenutku bile su mu 23 godine i nije bio više mlad igrač, a bio je pod ugovorom s Hoffenheimom koji nije računao na njega nego ga je prebacivao s posudbe na posudbu. Trebalo mu je povjerenje i prava minutaža kako bi uhvatio formu i pokazao kakav je igrač.
To je dobio u Rijeci.
Nakon Darmstadta, poslan je na posudbu u FC Ingolstadt 04, gdje nije uopće igrao. U cijelom jesenskom dijelu sezone skupio je tek 133 minute i na zimskoj pauzi je došao Matjažu Keku koji ga je odmah stavio u prvi sastav.
Nije jednodimenzionalan, ali Čolak svojim igračkim profilom ne odgovara zahtjevima momčadi koja od njega traži da konstantno kreira i da ni iz čega stvara opasnost
Čolak je bio napadač po Kekovu guštu. Relativno je visok i snažan, tako da se može boriti sa stoperima, ali istovremeno i vrlo pokretan, tako da može dati doprinos u kontranapadima i pobjeći na otvorenom terenu, ili može svoje kvalitete iskoristiti u pritiskanju obrane koja pokušava iznijeti loptu. Zapravo, Kek je u Čolaku dobio radnog napadača kakav mu je trebao, a Čolak minutažu koja mu je trebala. Rezultat te suradnje je bilo šest golova i šest asistencija u proljetnom dijelu sezone.
Njegov radni moment je vidljiv i u mandatima Igora Bišćana i Simona Rožmana. Za razliku od Keka koji ga je češće tražio da naganja stopere u fati obrane, kod njih dvojice je glavna manifestacija Čolakove radne etike u spuštanju prema veznoj liniji kako bi primio loptu. U tim situacijama Čolak obično ne pokušava riješiti situaciju sam niti se okreće s loptom; on se postavlja kao zid i što brže predaje loptu trećem čovjeku koji mu prilazi iz sredine, a onda nastavlja kretanje prema suparničkom kaznenom prostoru kako bi odvukao igrača koji se spustio za njim i završio akciju ondje gdje je opasan. Jednostavan je, ne komplicira i uvijek je u pokretu, a to itekako ubrzava igru Rožmanove momčadi pri ulazu u zadnju trećinu terena.
Savršeno koristi pogreške
Upravo je to — ali i činjenica da je Čolak ove sezone zabio 16 golova u HNL-u — pokrenulo tračeve da je baš Čolak prvi kandidat za uskočiti u kopačke Brune Petkovića, ako se Dinamov centarfor ovog ljeta proda.
Gledamo li postignute golove, Petković ove sezone nije bio impresivan. Ako oduzmemo kaznene udarce, Čolak je zabio 15 komada, a Petković je dao samo četiri gola. Međutim, Petković je do reprezentacije došao radi nečega sasvim drugoga.
Prema InStatovim podacima, Petković se nađe u 24 duela po utakmici i uzima ih s 45 posto uspješnosti. Osijekov Mirko Marić ulazi u 19 duela i dobiva ih s 36 posto uspješnosti, a Hajdukov Jairo ulazi u 26 duela i ima uspješnost od 38 posto. Čolak je tu osjetno ispod njih, ulazi u 15 duela i kao pobjednik izlazi u samo 29 posto slučajeva.
To je dijelom zbog njegova stila igre; već smo spomenuli da Čolak, kada se spusti u međuprostor, obično odigrava iz prve i odmah upošljava suigrače, tako da ga obrambeni igrač niti ne stigne uvući u duel. Međutim, 29 posto uspješnih duela je premalo za preuzeti ulogu kakvu Petković ima u Dinamu, ulogu koja traži da napadač kreira za suigrače i da sam stvori šansu ni iz čega, a ne samo da ubrza protok lopte unutar sistema.
U kontekstu kreacije, zanimljivi su podaci o driblinzima. Petković ima 4,4 driblinga po utakmici, Marić je na 3,4, Jairo na 5,3, a Čolak ima 2,7 driblinga po utakmici. To je čak i povećanje jer je prošle sezone imao 1,6 driblinga po utakmici.
Čolak svojim igračkim profilom ne odgovara zahtjevima momčadi koja od njega traži da konstantno kreira i da ni iz čega stvara opasnost. Nije jednodimenzionalan, može kazniti svakoga tko ga ne shvati ozbiljno, ali po svojim karakteristikama je primarno realizator i idealan kontekst za njega opisuje onaj gol koji je zabio Borussiji, Čolak to može raditi na bilo kojoj razini. Ima vrlo dobro kretanje, razumije prostor i zna manipulirati stoperima kako bi sebi stvorio prostor za udarac. Kad pogledamo broj udaraca, Čolak po InStatu šutira 2,8 puta na utakmici, Petković je na 1,7 udaraca, Marić na 2,2, a Jairo na 2,4. Isto tako, Čolak ima drugi najveći broj dodira s loptom u suparničkom kaznenom prostoru, odmah iza Jaira — i to je prostor u kojem najopasniji, pogotovo kad je okrenut licem prema golu.
Pokazao je to i u ovom kolu, u kojem je po InStat Indexu bio drugi najbolji pojedinac HNL-a. Zabio je dva gola, imao pet udaraca, ali nijedan dribling ili ključno dodavanje. Dobio je samo šest od 19 duela u kojima se našao, imao 10/15 točnih dodavanja, ali je zato savršeno iskoristio pogreške koje su Hajdukovi stoperi napravili. Dapače, svojim kretanjem je dodatno otežao da ga itko preuzme i na taj način je unio dodatnu pomutnju u obranu.
To je, na kraju krajeva, ono što Čolaku najviše odgovara i ono što najbolje radi.
xx
Po metrici očekivanih golova (xG) koju vodi InStat, Hajduku protiv Rijeke nije pomogla ni poprilična dominacija (xG 2,8 – 1,12; završilo 2-3); isto tako ni Osijeku u gostima kod Varaždina (xG 0,71 – 3,0; završilo 1-0), pa ni Lokomotivi protiv Gorice (xG 2,6 – 0,94; rezultat 1-1). Slaven je glatko pobijedio Inter (xG 2,5 – 1,02; rezultat 3-1), dok se Dinamo provukao s bodom (0-0) kod Istre (xG 2,6 – 0,84).
Po InStatu su najviše izglednih prilika za postizanje pogodaka stvorili Slaven i Istra, po devet; najmanje je imao Inter, dvije. Najviše udaraca uputio je Osijek (24, od toga sedam unutar okvira gola), najviše on target je pucao Hajduk (19/8), a najmanje šutova imao je Varaždin (7/3). Hajduk je ostvario najviši postotak posjeda lopte od svih u kolu (68 posto), ali su najtočnije dodavali Dinamo i Slaven (po 88 posto), a najnepreciznije Rijeka (74 posto).
Osijek je imao najviše dodavanja u suparnički šesnaesterac (56, od toga 29 točnih), Rijeka najmanje upućenih (16/10), a Dinamo najmanje točnih (24/7). Najviše centaršutova uputili su također Osječani (33/11), najmanje Dinamo (šest i nijedan točan). Istra je uputila najviše ključnih dodavanja (21, od čega devet točnih), ali su Slaven (20/10) i posebno Rijeka (13/10) bili precizniji; četiri momčadi su na dnu ove ljestvice sa sedam upućenih ključnih dodavanja (Lokomotiva 7/4, Varaždin 7/3, Dinamo 7/1 i Gorica 7/0).
Petorica igrača kreirala su po tri izgledne šanse za gol. Oni su Gedeon Guzina (Istra), Arijan Brković (Slaven), Stjepan Lončar (Rijeka), Kristijan Lovrić (Gorica) i Jairo (Hajduk). Lovrić je pritom uputio najviše udaraca (osam, od čega dva unutar okvira gola). Najviše točnih dodavanja zabilježili su Hajdukov Josip Juranović (84/101) i Dinamov Josip Šutalo (84/92). Hajdukov Bassel Jradi imao je najviše ključnih dodavanja (četiri iz pet pokušaja), dok je Istrin Šime Gržan pokušao jedno više (3/6). Najviše centaršutova imao je Talys iz Osijeka (13, od toga četiri precizna; njegov suigrač Petar Bočkaj imao je 9/4, a Slavenov Karlo Lulić 6/4). Bočkaj i Talys upisali su i najviše dodavanja u suparnički kazneni prostor, po 17, s tim da je Bočkaj pogodio dva više (11, Talys devet).
Najviše duela dobili su Stanko Jurić iz Haduka (15/29), ponovno Talys iz Osijeka (15/21) i njegov suigrač Mihael Žaper (15/20). Još jedan njihov suigrač, Igor Silva, imao je najviše uspjelih driblinga (8/11); Petar Mamić iz Varaždina i Musa Muhammed iz Gorice upisali su najviše uspješnih startova na loptu (6/7) — kao i Matija Kolarić iz Varaždina, ali on je startao čak 13 puta i tek šest puta odnio loptu. Dinamov Šutalo najviše je putao presjekao suparničko dodavanje (19), dok je Hajdukov Jradi uzeo najviše ‘ničijih’ lopti (13, od čega osam na suparničkoj polovici terena).
Prvi ispod crte idealnih 11 ovaj su put bili Ivan Nevistić (Varaždin), Josip Čondrić (Istra), Komnen Andrić (Inter) i Bassel Jradi (Hajduk).
Evo tko je u Momčadi kola po InStat Indexu, formacija je 4-4-1-1.
Danijel Zagorac (313), Dinamo
Prvi put ove sezone u Momčadi kola. Sačuvao čistu mrežu u Puli, obranivši šest udaraca — tri obrane iz InStatove kategorije supersaves — pokupio 5/5 suparničkih centaršutova ili dodavanja, dodao 21/22 puta točno.
Josip Juranović (296), Hajduk
Kreirao dvije izgledne prilike za gol, dvaput pucao (jednom unutar okvira gola), točno dodao 84/101 put (2/2 ključno, 9/16 u suparničkih 16m), dobio 5/8 duela, 3/4 driblinga, 0/1 start na loptu, šest puta presjekao dodavanje (triput na suparničkoj polovici terena), osvojio 12 ničijih lopti (sedam na suparničkoj polovici). Peti put u idealnih 11.
Mile Škorić (292), Osijek
Dva udarca (izvan okvira gola), dodavanja 63/66 (0/2 u suparničkih 16m), dueli 13/16, startovi 3/3, četiri presječena dodavanja i pet osvojenih ničijih lopti (dvije na suparničkoj polovici). Sedmi put u Momčadi kola.
Jon Mersinaj (290), Lokomotiva
Dodavanja 40/45 (ključna 0/1), dueli 9/11, driblinzi 1/2, startovi 1/1, presječenih dodavanja 14 (jedno na suparničkoj polovici), osvojenih ničijih lopti pet (jedna na suparničkoj polovici). Četvrti put u Momčadi kola.
Stipo Marković (281), Lokomotiva
I on je četvrti put u ovom izboru. Dodavanja 42/51 (ključna 0/1, u 16m 1/6), dueli 6/6, driblinzi 1/1, startovi 1/1, dva presječena dodavanja (jedno na suparničkoj polovici) i sedam osvojenih ničijih lopti (jedna na suparničkoj polovici).
Bruno Bogojević (314), Slaven Belupo
Namjestio dvije šanse za gol, jednom pucao izvan okvira gola; dodavanja 29/36 (ključna 2/4, u 16m 1/2), dueli 8/17, driblinzi 3/6, startovi 2/3, četiri presječena dodavanja i pet osvojenih ničijih lopti (tri na suparničkoj polovici). Treći put u idealnih 11.
Mihael Žaper (307), Osijek
Osvojio najviše defenzivnih duela od svih u kolu (11/15, ukupno dueli 15/20), usto je triput pucao (dvaput unutar okvira gola), 47/53 puta točno dodao (ključno 1/1, u 16m 1/2), pet puta presjekao dodavanje (triput na suparničkoj polovici) i osvojio četiri ničije lopte (dvije na suparničkoj polovici). Četvrti put u Momčadi kola.
Stipe Bačelić-Grgić (317), Slaven Belupo
Triput pucao, jednom unutar okvira gola, jednom zabio. Dodavanja 55/60 (ključna 2/3, u 16m 2/3), dueli 7/13, driblinzi 4/4, startovi 1/1, tri presječena dodavanja (jedno na suparničkoj polovici), pet osvojenih ničijih lopti (tri na suparničkoj polovici). Drugi put u Momčadi kola.
Arijan Brković (322), Slaven Belupo
Tek 19-godišnji veznjak iz Slavenove škole debitant je u ovom izboru i odmah se okitio titulom Igrača kola. Namjestio je tri izgledne šanse, triput pucao (nijednom unutar okvira gola), točno dodao 44/49 puta (1/1 ključno, 2/5 u 16m), dobio 13/17 duela, 2/2 driblinga, 5/7 startova i osvojio dvije ničije lopte (jednu na suparničkoj polovici).
Mijo Caktaš (294), Hajduk
Osmi put u Momčadi kola. Pet udaraca, tri unutar okvira gola, jedan pogodak; dodavanja 30/37 (u 16m 0/2), dueli 7/14, driblinzi 1/3, startovi 1/1, dva presječena dodavanja (jedno na suparničkoj polovici), četiri osvojene ničije lopte (sve na suparničkoj polovici).
Antonio Čolak (321), Rijeka
Pet puta pucao, dvaput unutar okvira gola i u mrežu. Dodavanja 10/15, dueli 6/19, driblinzi 0/1, dvije osvojene ničije lopte (jedna na suparničkoj polovici). Šesti put u Momčadi kola.
