“Bilo je prije kvalifikacija dosta nervoze. Bilo je naporno, jako rano smo se morali probuditi i doći u dvoranu tri sata prije nastupa, tako da je dio zagrijavanja i čekanja bio dosta napet. Bilo mi je to iskreno jedno od najtežih natjecanja u karijeri. Imao sam dosta vremena da budem sam sa sobom. I onda ide sto misli kroz glavu, što će biti ako padnem, što će biti ako doskočim krivo, pa budem deveti, što će biti ako uđem u finale, što će biti… No, na kraju krajeva, sve se svelo na to da dođeš gore, kažeš si idem dati sve od sebe i to je to”, sabrao je kasnije dojmove Srbić.

“Trebat će mi malo vremena, da prespavam. Zato je možda dobro da imamo između kvalifikacija i finala tako puno vremena, deset dana, da mi se malo ovaj dio slegne. Čekao sam cijeli život, imao sam san da odem na Olimpijske igre, a sad evo odjednom – bum, ušao sam u olimpijsko finale kao treći. Prekrasan je to osjećaj, jako sam ponosan”, dodao je.

““Krenuo sam u vježbu malo nervozno, ali kad sam iščupao svoja četiri puštanja, malo me to smirilo i uspio sam privesti vježbu kraju. A doskok je bio možda i najbolji u karijeri, rekao bih savršen. Jednostavno, u tom trenu je adrenalin neopisiv. Nekako sam bio uvjeren da je to dovoljno za finale, a pogotovo kad sam vidio ocjenu”, zaključio je.

I to je bilo točno.

Srbić je najavio kako će u finalu izvesti, očekivano, jaču vježbu. Finale je na rasporedu tek 3. kolovoza. Vreman za pripremu ne bi trebalo nedostajati.