Velike momčadi, pa tako i one koje je zadnjih godina vodio Pep Guardiola, ne bi bile toliko dominantne bez igrača zadatka, radnika koji obavljaju ‘nevidljivi’ posao i daju sustavu smisao. Njihova uloga je povezana s ključnim problemom Guardiolinih sustava i u Barceloni, i u Bayernu i u Manchester Cityju — branjenjem prostora nakon izgubljene lopte ili obrambenom tranzicijom.
To se najčešće događa kao posljedica u dvije situacije: kad bočni igrači zbog ‘širenja’ terena odu naprijed i njihove nominalne pozicije ostaju podložne suparničkom napadu te svjesnom riziku postavljanja dviju ‘osmica’ visoko kako bi primili loptu što bliže suparničkom golu, povukli obranu svom vrataru i pritiskom stvorili priliku. Međutim, problem nastaje ako gubitkom posjeda reakcija ne bude dovoljno brza i suparnik uspije prebaciti težište igre u dijelove terena koje City ostavlja nečuvane. U igri bez lopte glavni zadatak zadnjeg veznog je učiniti taj nedostatak što manje vidljivim.
Nakon Sergija Busquetsa u Barceloni i Javija Martíneza u Bayernu, ta je dužnost u Cityju pripala Fernandinhu.
Brazilac nije prošao mlađe selekcije prije ulaska u seniore, a razlog za to bilo je, kao u mnogim drugim brazilskim primjerima, siromaštvo. U mladosti je radio najjednostavnije poslove kako bi pomogao obitelji i sebi skupio dovoljno novca za probu u profesionalnom klubu. Srećom, loptanje po cestama zamijenila je prilika u Atlético Paranaenseu koju je objeručke prihvatio i više ništa nije bilo isto.
Prelaskom na stopera Fernandinho se potvrdio kao jedan od najpolivalentnijih igrača u modernom nogometu
Bilo je to vrijeme kad je Šahtar sportsku politiku okrenuo skautingu Južne Amerike i dovođenju Brazilaca u svoje redove. Velike zasluge za njegov razvoj imao je trener Mircea Lucescu — između ostaloga zbog lakše komunikacije, jer Rumunj govori (i) portugalski jezik. Brazilci su bili savršen dodatak njegovim idejama o napadačkom i tehnički dopadljivom nogometu, a s druge strane Šahtar je bio odlična odskočna daska za najjače europske lige. Osim što je osvojio Kup UEFA u sezoni 2008./09., Fernandinho je igrajući za ukrajinsk momčad upisao 30 nastupa u Ligi prvaka; europski nastupi donijeli su mu i poziv u brazilsku reprezentaciju te u konačnici transfer vrijedan 40 milijuna eura u City.
Iako je klub od njegovog dolaska u ljeto 2013. mijenjao trenere i igrače, Fernandinho je ostao važna karika u pohodu na tri naslova Premier lige, četiri Liga kupa te po jedan FA Cup i Community Shield.
Rodri (još) nije prava zamjena
Fernandinho je pokazao izrazito sposobnost prilagodbe te široki raspon kvaliteta koje može ponuditi ekipi. Kad je odlazio iz Šahtara, okarakteriziran je kao box-to-box veznjak zbog fizičkih predispozicija i učinkovitosti na oba kraja terena. S vremenom, posebno kad je ušao u svoje 30-e, uspio je fizički pad nadoknaditi čitanjem igre i s dobivenim iskustvom postati jedan od najboljih zadnjih veznih na svijetu.
S manjom distancom kretanja nego u prethodnoj ulozi, premještanje na povučeniju poziciju bila je ispravna odluka. U posjedu je služio kao dodavačka opcija za prijenos lopte te diktiranje tempa, ali i, važnije od toga, odlično rješenje u situacijama kad bi City izgubio posjed. Tada bi njegova uloga čuvara bila osobito važna.
Zbog prijašnjih uloga u veznom redu, Fernandinho ima sposobnost predvidjeti ponašanje i kretanje suparničkog veznjaka, što mu je omogućavalo da rano spriječi suparnički pokušaj tranzicije. Osim obrambene aktivnosti, uspješno oduzimanje lopte je značilo da je City može napasti na nepostavljenu obranu te kroz nekoliko dodavanja doći u priliku za postizanje gola. Pri tome treba istaknuti da nije klasični ‘razbijač’ i njegova iznadprosječna kvaliteta koja povezuje oduzimanje lopte i sigurnost u dodavanjima postaje vidljiva u prelascima između dviju faza igre.
Uz Guardioline sustave često se veže pojam “taktičkih prekršaja”, a upravo su takve akcije Fernandinhova specijalnost. Brazilac je jedan od najboljih na svijetu u sprječavaju opasnih suparničkih tranzicija bez posljedica kao što su žuti ili crveni karton. U 216 premierligaških nastupa dobio je tri crvena i 44 žutih za 317 napravljenih prekršaja, što nije previše.
Brazilac će uskoro navršiti 35 i dva vezana poraza od Crystal Palacea 3-2 i Leicestera 2-1 prošle sezone u njegovom odsustvu bili su znak da treba alternativu, pa i zamjenu. City je u tu svrhu za 70 milijuna eura potpisao Rodrija i visina odštete je značila da će Španjolac odmah po dolasku preuzeti poziciju zadnjeg veznog.
Iako se po stilu igre čini kao gotovo idealna zamjena za Fernandinha, pokazalo se da je ipak potrebno vremena dok se potpuno ne prilagodi novim uvjetima. Za razliku od Brazilca, čiji je postotak osvojenih lopti bio 76 posto na 2,9 pokušaja, Rodrijeve brojke su slabije. Na sličnom uzorku pokušaja (2,7), uzima samo 52 posto lopti te ima 0,6 presijecanja manje nego Fernandinho lani.
Trofej koji nedostaje
Jasno, to nije jedini uzrok Cityjeva rezultatskog pada ove sezone, ali vezana uz njega je i Guardiolina odluka o premještanju Fernandinha u obranu, koja je uslijedila nakon odlaska Vincenta Kompanyja i lošeg kadroviranja u obrani. Umjesto dovođenja novog kvalitetnog stopera, Guardiola je odlučio vjerovati postojećim igračima. Nakon što je u Šahtaru većinom igrao box-to-box veznjaka, a ponekad i desetku, zatim zadnjeg veznog i nekoliko puta bočnog u Cityju, prelaskom na stopera Fernandinho se potvrdio kao jedan od najpolivalentnijih igrača u modernom nogometu.
No, nisu polivalentnost i Rodri jedini razlozi zašto je ove sezone dobio novi zadatak.
Kompanyjevim odlaskom City nije izgubio samo opciju na stoperskoj poziciji, nego i njegov liderski utjecaj kao dugogodišnjeg kapetana, a to je bilo i puno važnije. Iako su igrači prije početka sezone izabrali Davida Silvu kao njegovog nasljednika, Fernandinho je ‘spušten’ na stopera kako bi svojim iskustvom vodio momčad te tako pokušao nadomjestiti Kompanyjev utjecaj. U novoj ulozi napravio je korektan posao, ali problemi s ozljedama i formom glavnih opcija na stoperima doveli su do slabijeg učinka obrane nego prijašnjih godina.
Fernandinhov utjecaj, međutim, nije vidljiv samo na terenu. S obzirom na to da je bio jedan od prvih Brazilaca u Šahtaru, otvorio je put i olakšao prilagodbu svojim sunarodnjacima. Nakon njega su došli Willian, Douglas Costa, Fred i Alex Teixeira. Slično se dogodilo u Cityju. Iako su u klubu prethodno imali loših iskustava s Robinhom, Jôom i Maiconom, nakon Fernandinha su potpisali Fernanda, Edersona, Danila, Gabriela Jesusa i Douglasa Luiza. Fernandinho je postao nogometi ‘kum’ svim Brazilcima koji su došli u Šahtar i kasnije u City.
Kao igrač zadatka, Fernandinho vjerojatno neće biti cijenjen koliko bi trebao kad jednom ode sa scene. To je sudbina tihog radnika i čuvara — onih koji se brinu da sustav funkcionira i ne pitaju puno za osobnu slavu. Nakon tri osvojene Premier lige, šest ukrajinskih prvenstava, pet engleskih i osam ukrajinskih kupova te europskog trofeja sa Šahtarom, nedostaje mu još samo pehar Lige prvaka da upotpuni klupsku kolekciju. Održe li se sankcije Cityju, odnosno izbacivanje iz natjecanja na dvije godine, bit će to i zadnji pokušaj, barem u Cityjevu dresu; možda on to ionako jest zbog veteranskih godina.
Večeras ćemo u Madridu gledati velikog igrača našeg doba u jednom od posljednjih velikih juriša.
