Bilo je svega.
Od dosuđenog, pa nakon VAR pregleda poništenog jedanaesterca za Dinamo, do nedosuđenog, čini se, čistog za Lokomotivu; od sumorne igre prvaka do pritiska i jurnjave u završnici; od promašenog zicera za 0-2 i pobjedu do preokreta u sudačkoj nadoknadi dugoj čak devet minuta; od nervoze, ljutnje i nemoći, do neobuzdanog slavlja na kraju.
Sergej Jakirović proživio je još jedan emotivni rollercoaster, ovaj put sa za njega sretnim završetkom. Bez obzira na to što netko iz kluba sad govorio, trener je do duboko u sudačkoj nadoknadi već bio bivši, jer još jedan debakl ne bi preživio. Na kraju, stvari su se posložile tako da je Dinamo — kako god sa strane gledali na to, ovisno o navijačkim preferencijama i pristranosti — ipak nekako, teškom mukom, uz pomoć karaktera, individualne klase Martina Baturine ili čiste sreće i spleta okolnosti, iščupao pobjedu i tri boda iz domaćeg ‘derbija’ s Lokosima.
A Heroj dana bio je Japanac o kojem se na domaćoj sceni malo zna — i, možda bi se i tako moglo reći, malo i želi znati. Takuro Kaneko ušao je s klupe u 57. minuti umjesto Luke Menala. Osim gola i asistencije sa svoja 22 dodira lopte nije napravio bogznašto — nije dobio niti se uopće našao u ijednom duelu, nije imao nijednu zabilježenu defenzivnu akciju — ali napravio je ono što je najvažnije i što je suština: dodao Baturini za gol, a onda i sam postigao onaj za pobjedu, kad se u pravo vrijeme našao na pravom mjestu.
Podcjenjivan, pa i ismijavan od dolaska na Maksimir, Kaneko je iskoračio iz stražnjeg Jakirovićeva ešalona da bi Dinamu donio pobjedu koja bi se mogla pokazati krucijalnom.
