Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telesport.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Igrač kola: Frank Ohandza

Telesport i InStat donose detaljni statistički pregled HNL-a

Zadnja izmjena: veljača 13, 2018 Davor Javorovic/PIXSELL

Svaki strani igrač koji dolazi u HNL mora imati neki krupni i očiti nedostatak zbog kojeg nije mogao dobiti angažman na (puno) većoj razini. To je naprosto tako, mjesto domaće lige u hranidbenom lancu na globaliziranom tržištu uvelike ograničava mogućnosti i vrlo, vrlo rijetko se događa da se neki od stranih nogometaša koji igraju u nacionalnim prvenstvima čija je razina usporediva s hrvatskim razviju u prave internacionalne klase.

Neki od tih nedostataka mogu se zamaskirati i njihov utjecaj minorizirati nalaženjem optimalne uloge unutar sustava igre – to, uostalom, sa svojim igračima rade i treneri u većim, bogatijim ligama, samo na višoj razini; takve koja će u prvi plan izbaciti igračeve najjače strane, a one slabije nastojati sistemski kompenzirati. Premda to može zvučati kao alkemija ili viša matematika, zapravo je sva poanta taktike uravnotežiti momčad tako da se smanji utjecaj individualnih slabosti i složi okvir u kojem će najbolje strane igrača doći do najvećeg izražaja.

Postoje, međutim, i druge vrste nedostataka koje se ne mogu pokušati kontrolirati samo taktički: radi se o individualnim karakternim osobinama i fizičkom stanju. Na njih stručni stožer također može i mora utjecati tzv. ‘man managementom‘, prevencijom ozljeda itd., ali neke urođene i stečene predispozicije teško je mijenjati i uz najbolju volju.

Za Francka Ohandzu, sada 26-godišnjeg Hajdukova napadača, oduvijek je najveće pitanje bilo njegova fizička sprema, odnosno podložnost ozljedama.

Ohandza je prošao valjda prve kompletne pripreme otkako je u Hajduku, napucan snagom i samopouzdanjem

U ranim danima svoje karijere Ohandza je zabijao kao na tekućoj vrpci; u 12 nastupa za kamerunsku U20 reprezentaciju stavio je osam (po nekih izvorima i 10) golova, a u svojoj prvoj profesionalnoj sezoni je, kao 19-godišnjak, bio najbolji strijelac tajlandske lige s 19 komada u 22 utakmice za Buriram United. Zbog toga ga je doveo Greuther Fürth, klub koji je te 2012. promoviran u njemačku Bundesligu.

Ali Franck nikad nije zaigrao u Bundesligi.

Nakon teške ozljede nogometu se vratio tek godinu dana kasnije u Grčkoj i od tada ga put isprekidan liječenjima zaobilaznom trasom 2015. nekako doveo do Hajduka. Iz Dinama (i iz Lokomotive, u sramotnom priopćenju koje je navodno napisao jedan poznati medijski djelatnik) pjenili su se na sugestije kako im je promaknuo iako je prethodno bio u njihovom vlastitom dvorištu, u Sesvetama, poručujući da je Ohandzin liječnički karton bio razlog zašto nisu angažirali tog „nesretnog nogometaša“.

Hajduk, pak, nije mogao puno birati i riskirao je s Kameruncem. On je u nekoliko navrata vraćao pruženu podršku i vjeru, osobito u ljetnim europskim avanturama. Vraćao se kad je već bio napola otpisan i jedva zaliječen zabijao važne golove, ali se i brzo vraćao na listu ozlijeđenih, neprestano fluktuirajući između tribina, klupe i špice napada na terenu.

Svi su pritom dobro znali da je taj famozni liječnički karton njegov najveći neprijatelj.

Daleko od toga da je Franck inače kompletan igrač. Ima on i drugih povećih nedostataka – poput igre u duelima (osobito u zraku) i problematičnog prvog dodira – ali ima i izrazito jake strane: brzinu, eksplozivnost, snagu i dobru tehničku potkovanost. Kad ga se koristi kao špicu koja će u tranziciji okomitim trkom napadati obranu, teško ga je braniti; tad predstavlja dvostruku opasnost jer uz golgeterski instinkt posjeduje i dobru prostornu svijest i asistirat će kad vidi da je suigrač u boljoj poziciji.

I jedno i drugo – solo napad na obranu i gol te savršenu asistenciju Miji Caktašu – vidjeli smo i protiv Cibalije. Ohandza je u toj utakmici radio ono što radi najbolje: poput kakve vatrene kugle se valjao po terenu dosežući sve veće ubrzanje i rešetao suparnički gol. Bilo je više nego očito da se (barem zasad) riješio svog najvećeg nedostatka, odnosno da je potpuno fizički spreman – a kad je tako, onda je svakoj obrani vrlo teško protiv njega.

Ove zime prošao je valjda prve kompletne pripreme otkako je u Hajduku i sad, napucan snagom i samopouzdanjem kreće predvoditi napad Bijelih – i Telesportove Momčadi kola.

***

U prvom ‘proljetnom’ kolu HNL-a vidjeli smo ‘istovar’ vodećeg trojca: Dinamo, Hajduk i Rijeka zabili su svojim suparnicima zajedno čak 13 golova, a jedan od tih suparnika bio je dotad trećeplasirani Osijek. Vidjeli smo i dosta dobrih individualnih predstava – kako po dojmu, tako i po statistici.

Od pojedinačnih zanimljivosti po kategorijama, spomenimo da je najviše prekršaja (devet) suđeno na Dinamovom Tongu Doumbiji, da je Cibalijin Marko Karamarko imao najviše dobivenih duela od svih u ovom kolu (20/29), a Lokomotivin Dejan Radonjić dobio 17/24 napadačka duela, dok je uvjerljivo najviše startova (11/14) zabilježio Rudešov veznjak Karlo Kamenar.

Najbliže uvrštavanju u idealnih 11, ali ipak ‘ispod crte’, bili su Dinamovi El Arabi Hillel Soudani i Tongo Doumbia te Rijekin Filip Bradarić.

Evo tko je u Momčadi kola, formacija je 4-3-3.

Dominik Livaković, Dinamo (266)

U svom četvrtom ovosezonskom uvrštenju u Momčad kola Dinamov je vratar imao dvije obrane i dva primljena gola, zabilježio je 9/9 presječenih dodavanja ili nabacivanja te dodavao s točnošću 23/31.

Petar Stojanović, Dinamo (339)

Izvrsna partija za Dinamova Slovenca: dobio je 15/19 duela (8/10 napadačkih), uz 4/5 uspješnih driblinga i 3/4 starta na loptu te 11 presječenih suparničkih pasova. Imao je 46/52 točnih dodavanja (3/4 ključna, 3/5 u suparnički šesnaesterac), od kojih je jedno bilo asistencija za gol. Ovo mu je treći put u idealnih 11 – s tim da je, zanimljivo, prethodna dva puta uzeo i naslov Igrača kola.

Dario Župarić, Rijeka (292)

Dodavanja 82/94 (1/1 ključno, to je bila i asistencija, te 1/2 u suparnički šesnaesterac), dueli 10/12, driblinzi 1/1, startovi na loptu 2/2, tri presječena dodavanja. Peti put ove sezone u Momčadi kola.

Zoran Nižić, Hajduk (281)

Dobio 15/18 duela (zanimljivo, 8/8 bili su napadački), 3/3 driblinga, 4/4 starta na loptu, tri presječena dodavanja. Uz jednu asistenciju, upisao je 42/49 točnih pasova (2/3 ključna, 0/1 u kazneni prostor). Četvrti put ove sezone u Momčadi kola.

Jan Lecjaks, Dinamo (288)

On je ovdje već šesti put; imao je najviše presječenih suparničkih pasova od svih u ovom kolu (14), a sam je dodao 61 put točno iz 79 pokušaja (3/3 ključno, 3/5 u kazneni prostor), uz 10/16 dobivenih duela, 1/2 driblinga i 5/7 startova na loptu.

Arijan Ademi, Dinamo (379)

Dva gola Osijeku za drugo pojavljivanje u idealnih 11 ove sezone. Usto je imao 30/36 točnih dodavanja (1/2 ključno, 0/1 u šesnaesterac), 13/19 dobivenih duela, čak 7/9 driblinga, 4/4 starta na loptu i osam presječenih suparničkih dodavanja.

Savvas Gentsoglou, Hajduk (279)

I on je drugi put ovdje. Dueli 16/21, driblinzi 3/3, startovi na loptu 2/2, devet presječenih dodavanja (od čega četiri na suparničkoj polovici terena), jedan šut, 41/46 točnih dodavanja (1/1 ključno, isto toliko u suparnički šesnaesterac).

Domagoj Pavičić, Rijeka (294)

Najviše uspjelih driblinga od svih u ovom kolu (8/9), usto 2/4 uspješna starta na loptu i četiri presječena dodavanja; dueli 12/23, dodavanja 77/86 (4/6 ključna, 5/8 u kazneni prostor), jedan šut na gol i jedna asistencija. Treći put u Momčadi kola.

Zoran Kvržić, Rijeka (294)

Već je šesti put u Momčadi kola. Ovaj je put to zaslužio statistikom koja uključuje 45/57 točnih dodavanja (2/5 ključna, 5/9 u suparnički šesnaesterac), jednim udarcem na gol i jednom asistencijom, zatim 9/16 dobivenih duela, 4/7 uspjelih driblinga, 2/2 uspješna starta na loptu i pet presječenih dodavanja, od čega četiri na suparničkoj polovici terena.

Franck Ohandza, Hajduk (424)

Dva gola i dvije asistencije, usto i 12/16 točnih dodavanja (1/1 ključno, 2/2 u suparnički šesnaesterac), 13/31 dobivenih duela, 4/9 driblinga, 2/2 starta na loptu, četiri udarca na gol (od čega tri unutar okvira gola). Četvrti put u Momčadi kola, s tim da već drugi put nosi i titulu Igrača kola – prije njega su to ostvarili još El Arabi Hillel Soudani i Petar Stojanović iz Dinama te Alexander Gorgon iz Rijeke.

Dani Olmo, Dinamo (296)

Tri udarca, jedan gol; dodavanja 31/37 (1/4 ključno, 1/6 u šesnaesterac), dueli 11/26, driblinzi 4/12, startovi 2/2, tri presječena suparnička dodavanja. Šesti put u ovom izboru.

Ne propusti top članke