Ostvareni europski rezultati svih klubova bivše Jugoslavije uspoređeni su u ambicioznom i impozantnom projektu MOZZART Sporta s ciljem odgovora na pitanja koja se i dalje čuju: koji je klub bio najbolji u bivšoj SFRJ, a kakva je situacija danas sa klubovima iz država koje su nekoć činile jednu?
Bodovati svaki nastup baš svake momčadi bivše Jugoslavije u europskim natjecanjima nemali je posao, a detaljna metrika donijela je rezultat. Zadatak je, navodi izvor, bio osmisliti jednostavan, a precizan sustav bodovanja. ʻKoliko se moglo, s obzirom na silne promjene sustava natjecanja kroz skoro sedam dekada, evidentne promjene kvaliteta, nogometnu ekspanziju…ʼ, pojašnjava se uz dodatak da istraživanje obuhvaća razdoblje od rujna 1955., odnosno utakmice Sportinga i Partizana, prve ikad u Kupu prvaka, do kraja prošle sezone.
Ne i ostvareno u grupnim fazama natjecanja, već konačne domete klubova u njima. Također, u obzir je uzeta i kvaliteta natjecanja pa su u sustavu bodovanja natjecanja od slabijeg prema jačem poredana na sljedeći način: Kup pobjednika kupova, Kup UEFA-e, Europa liga, Kup prvaka i Liga prvaka.
U zaista opsežnom istraživanju s čijom se metrikom možete bolje upoznati ovdje zadržat ćemo se uglavnom na hrvatskim klubovima.
Kup prvaka (1955.-1992.) uvjerljivo odlazi na stranu Crvene zvezde kako zbog naslova tako i zbog 16 nastupa kluba u njemu, a u konačnici radi i razliku između Hajduka i Dinama. Temeljem svojih rezultata splitski je klub u izračunu MOZZART Sporta skupio 117 bodova, a zagrebački tek 14 što će se u kasnijem poretku najboljih itekako osjetiti.
Kup pobjednika kupova odlazi na Dinamovu stranu (polufinale, dva četvrtfinala) rezultatom 52-47, a baš su ta dva hrvatska kluba i najsupješniji bodovima u natjecanju s obzirom na ostatak konkurencije iz bivše države. Rijeka ih je skupila 19, dovoljno za četvrto mjesto iza Zvezde s 44.
Kup velesajamskih gradova (1961.-1971.) također podiže Dinamo (93) iznad konkurencije, ponajviše zahvaljujući naslovu iz 1967. i nastupu u finalu koju godinu ranije. Preteča Kupa UEFA-e Hajduku je donijela osam bodova, manje nego, primjerice, Zagrebu koji ih je skupio 19.
U Kupu UEFA-e drugačija je priča. Hajdukovo polufinale iz 1984. uzdiže klub na drugo mjesto poretka s 82 boda, dok je Dinamo tu na 42,5. Rijeka ih ima 11.
Konačan poredak uspješnosti svih klubova u analizi reći će da je Crvena zvezda apsolutni pobjednik razdoblja imaginarnih ogleda, a da je na teritoriju Hrvatske to Hajduk. Svrstan je na treće mjesto, iza Partizana, a ispred Dinama. Hrvatskih klubova unutar deset najboljih više nema, ali je Rijeka 11, a Zagreb na 12. mjestu.
Sitaucija se bitno mijenja raspadom Jugoslavije.
Gleda li se samo ostvareno od samostalnosti države, u natjecanjima od 1992. do 2020. Dinamo je bez prave konkurencije ispred Hajduka, a potom Rijeke, ali stave li se u računicu i oni ostvareni u prvenstvu bivše države Dinamo tek odnedavno preuzima primat u odnosu na Hajduk. Razlika u bodovima od 1955. do 2020. iznosi tek 0,40 u Dinamovu korist (366,50-366,10).
Što se nastupa u Ligi prvaka tiče, Dinamo tu nema pravog rivala u ovom okruženju i učestalim pojavljivanjima u natjecanju isprofilirao se u uvjerljivo najjači klub iz bivše države. Hrvatski klubovi u elitnom natjecanju uspješniji su od nekadašnjih suparnika iz bivše lige.
Sve navedeno na MOZZART Sportu sad su pomiješali u istu ʻzdjeluʼ za dobiveni konačan rezultat. Gledano po nekadašnjim republikama Hrvatska predvodi popis ispred Srbije, a nekadašnja velika četvorka ostala je nedodirljiva svima i završnom poretku. On je — Crvena zvezda, Partizan, Dinamo, Hajduk.
