Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telesport.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Brojke iza Oreščanina

Statistika Momčadi kola otkriva nekoliko zanimljivih stvari, posebno o Hajduku

Zadnja izmjena: 23. svibnja 2019. Goran Stanzl/PIXSELL

Statistika je, naglasili smo to mnogo puta ranije prije nego što smo se umorili od naglašavanja, samo sirovi materijal za analizu. Bez konteksta i odgovarajuće interpretacije ona nije mnogo više od hrpe brojeva koji vrlo lako mogu navesti na krivi trag. Osim toga, nogometna je statistika još u ranoj fazi razvoja; njen konvencionalni dio bavi se isključivo situacijama koje uključuju loptu, što znači da sagledava samo par postotaka od ukupnosti onoga što pojedini igrač radi na terenu.

Kako su predvidjeli Chris Anderson i David Sally u knjizi The Numbers Game, za očekivati je da će se u budućnosti nogometna analitika odmaknuti od događaja isključivo vezanih uz loptu i više fokusirati na geometriju igre: “prostor, vektore, trokute i dinamične ‘rešetke’”. Na Telesportu u svojim analizama utakmica nastojimo promatrati igru u njenoj ukupnosti, s posebnim fokusom upravo na geometriju.

No, statistički podaci koje za Prvu HNL bilježi kompanija InStat, kao i njen InStat Index — statistički instrument, odnosno algoritam koji u obzir uzima sve po InStatu relevantne pojedinačne elemente igre i po njima vrednuje njegov učinak, uzimajući pritom i snagu lige, momčadi, suparnika te ostvareni rezultat — također su, naravno, vrlo korisni u interpretaciji. Oni mogu biti polazišna točka koja nam omogućuje da nadogradimo svoj subjektivni dojam i upravo zato Telesport iz tjedna u tjedan objavljuje Momčadi kola zasnovane isključivo na statističkom učinku igrača, odnosno InStat Indexu — želimo taj objektivni, matematički dio odvojiti od subjektivne interpretacije kako bismo svakome omogućili da uz pomoć čistih brojki sam za sebe obogati vlastiti dojam.

A mi ćemo i dalje nastojati interpretirati u odgovarajućem kontekstu, ali ne unutar Momčadi kola.

U prva 22 kola lige Hajduk nijednom nije imao Igrača kola, da bi u idućih 13 kola to imao čak sedam puta

Dobra stvar sa ‘suhom’ statistikom je ta što ona ima to više smisla što je uzorak veći. To što je pojedini igrač ostvario visok InStat Index u pojedinoj utakmici može biti rezultat niza situacijskih faktora, pa i same sreće, ali brojke iza njegovih nastupa tek potkraj sezone počinju poprimati ‘opipljive’ konture i onda možemo već donositi nekakve zaključke.

Ukupnim statističkim učinkom — kako momčadskim, tako i individualnim — pozabavit ćemo se u zasebnim analizama sezone nakon što se predstojećeg vikenda odigra i posljednje prvenstveno kolo, a ovdje ćemo se osvrnuti samo na statistiku same Momčad kola kroz sezonu i istaknuti neke kuriozitete.

Što se dogodilo s Hajdukom?

Prije nego što to napravimo, spomenuli bismo jednu zanimljivu stvar: s proteklim je, pretposljednjim kolom lige Hajduk dosegnuo prosječni momčadski InStat Index 248, čime se prvi put od početka sezone izjednačio s Rijekom na drugom mjestu InStatove ‘ljestvice’.

Prvi je, dakako, Dinamo s prosječnim Indexom 258; Hajduk i Rijeka dijele drugo mjesto s 248, slijedi Osijek s 241, a daljnji poredak izgleda ovako: 5. Lokomotiva 233, 6. Slaven 229, 7. Inter 228, 8. Gorica 226, 9. Istra 217, 10. Rudeš 213.

Već nas to navodi na zaključak da je Gorica uvjerljivo najveći overachiever ove sezone, momčad koja je osvojila puno više bodova i plasirala se bolje nego što je to bilo za očekivati po čisto statističkom učinku njene momčadi i igrača. S druge strane, Hajduka bismo možda mogli proglasiti najvećim underachieverom, pogotovo nakon što ovom podatku dodamo još jedan drugi.

Naime, Hajduk je uvjerljivo drugi po broju pojavljivanja njegovih igrača u InStatovoj Momčadi kola. Na toj je ljestvici, naravno, također daleko prvi Dinamo, čiji su se igrači čak 95 puta u ovih 35 kola upisali među idealnih 11 kola. Hajduk ih je imao 68, Rijeka 58, Osijek 52, a ostali su poredani ovako: 5. Lokomotiva 36, 6. Inter 21, 7. Gorica 20, 8. Slaven 19, 9. Istra 7, 10. Rudeš 4.

No, za Hajduk je vrlo ilustrativan treći podatak, a taj kaže da je na zimskoj pauzi s prosječnim Indexom 236 bio praktički izjednačen s Lokomotivom — i po momčadskom Indexu, i po broju pojavljivanja u Momčadi kola — a uvjerljivo iza vodećeg trojca; što niti ne čudi, jer ni po bodovima nije bilo puno drugačije. Ali dodatno fascinantno je to da Hajduk u prva 22 kola lige nijednom nije imao Igrača kola, da bi u idućih 13 kola to imao čak sedam puta, po čemu je pretekao i Osijek i Rijeku, koji su ih imali šest. Dinamo je i tu prvi s 10; po dvaput su Igrača kola imali Istra, Inter i Gorica, jednom Lokomotiva, a Slaven i Rudeš nijednom.

U posljednjih nekoliko kola Hajduk, barem po InStatu, igra čak na razini višoj od Dinamove — tako je bilo i u proteklom kolu, kad je zabilježio momčadski Index 279, a Dinamo 274 — što svakako može ohrabriti njegove naviječe uoči završnog derbija na Maksimiru, ali će to na kraju balade biti dovoljno tek za treće ili četvrto mjesto. Puno to govori o tome koliko je duboko bio zaglibio splitski klub u svojim lutanjima u prvom dijelu sezone. I premda smo rekli da nećemo ulaziti u interpretaciju, ne može se zaobići očita činjenica da iza ovog kopernikanskog obrata stoji ime koje nećete naći u InStatovim brojkama: Siniša Oreščanin.

Tko su udarni igrači kod Bjelice?

Dapače, u međuvremenu je Mijo Caktaš, kojemu je Oreščanin našao idealnu ulogu u svom sustavu igre, čak četiri puta osvajao titulu Igrača kola, po čemu je uvjerljivo prvi u ligi. Ranije su po dvaput to napravili Ramon Mierez (Istra), Mario Gavranović (Dinamo), Bruno Petković (Dinamo), Heber (Rijeka), Mirko Marić (Osijek) i Laszlo Kleinheisler (Osijek). S ovim kolom se Caktaš (kao i Dinamov Marko Lešković) izjednačio s Rijekinim Domagojem Pavičićem na ljestvici igrača koji su se najviše puta pojavljivali u idealnih 11 — sva trojica su se upisali po devet puta. Zanimljivo, ni Lešković ni Pavičić nisu ove sezone osvojili titulu Igrača kola.

Politika rotacija Dinamova trenera Nenada Bjelice rezultirala je time da su i ostali najuspješniji Dinamovi igrači na toj listi mahom izvan redova onih ‘udarnih’. Nakon već spomenutog Leškovića, osam puta je u Momčadi kola bio Sadegh Moharrami, sedam puta Dino Perić, po šest puta Amir Rrahmani i Marin Leovac (kao i Komnen Andrić, koji je četiri od svojih šest pojavljivanja upisao još s Interom).

Poslije Pavičića, najviše su u Momčadi kola među Riječanima bili Simon Sluga (sedam puta) i Alexander Gorgon (pet puta). Od hajdukovaca, nakon Caktaša, sedam puta Jairo te po šest puta Ardian Ismajli i Borja Lopez. Osijekovi igrači s najviše pojavljivanja u idealnih 11 su Mirko Marić (šest) i Mile Škorić (pet). Mimo vodeće četvorke po pet puta su tu još bili Ivo Grbić i Denis Kolinger (obojica Lokomotiva) te Andrej Šimunec (Inter).

Toliko o sezonskim podacima za Momčad kola koji će, naravno, biti nadopunjeni kolom koje predstoji. Ostali smo vam još dužni i idealnih 11 za posljednje odigrano kolo.

xxx

Po InStatu, najviše su izglednih prilika za gol stvorili Dinamo i Hajduk, po devet; najmanje Istra, samo jednu. Najviše udaraca na gol uputio je Slaven Belupo (18, ali tek četiri unutar okvira gola; Hajduk je imao 17/9), a najmanje opet Istra (2/2). Hajduk je imao najviši postotak posjeda lopte (63,9) i najpreciznija dodavanja (85 posto točnosti; najmanje Istra, 75 posto). Hajduk je uputio i najviše dodavanja u suparnički šesnaesterac (42, od čega 16 točnih; najmanje Istra 13/3), kao i centaršutova (20, od čega pet točnih; najmanje Istra i Osijek, po 6/0). Najviše ključnih dodavanja imao je Dinamo (20, od čega 14 točnih).

Hajdukov Adam Gyurcso kreirao je najviše izglednih prilika za gol od svih u proteklom kolu, četiri. Najviše puta je pucao Rijekin Jakov Puljić — šest puta, samo jednom unutar okvira gola. Najviše točnih dodavanja prikupio je Slavenov Miloš Vidović (89/100), dok su trojica igrača imala po tri ključna dodavanja: Lokomotivin Frano Mlinar (3/6), Hajdukov Bassel Jradi (3/4) i Rudešov Josip FIlipović (3/4). Najviše duela dobio je Goričin Mario Marina (21/28); najviše presječenih suparničkih dodavanja Rudešov Luka Smoljo (14), a najviše osvojenih lopti Interov Andrej Šimunec (15).

Prvi ‘ispod crte’ za idealnih 11 ovaj su put ostali Zvonimir Šarlija (Slaven), Ivan Kelava (Inter) i Antonio Bosec (Inter).

Evo tko je u Momčadi kola, formacija je 4-romb-2.

Ivan Filipović (332), Slaven Belupo

Četiri obrane, tri od toga u InStatovoj kategoriji supersaves, bez primljenog pogotka; pokupio 4/4 centaršuta ili suparnička dodavanja, uz točnost vlastitih pasova 14/19. Drugi put ove sezone u Momčadi kola.

Stanko Jurić (299), Hajduk

Četvrti put u Momčadi kola. Jednom pucao, dodao 71/79 puta točno (1/1 ključno dodavanje, 2/7 u suparnički šesnaesterac), dobio 16/30 duela, 3/4 driblinga, 2/6 startova na loptu; šest puta presjekao dodavanje (dvaput na suparničkoj polovici terena), osvojio 10 ‘ničijih’ lopti (četiri na suparničkoj polovici).

Marko Lešković (317), Dinamo

Dodavanja 59/69 (0/1 u suparničkih 16m), dueli 9/9, driblinzi 1/1, startovi 1/1, devet presječenih suparničkih dodavanja, sedam osvojenih ničijih lopti. Deveti put u idealnih 11.

Dino Perić (356), Dinamo

Osvojio najviše ničijih lopti od svih u proteklom kolu (14, od čega četiri na suparničkoj polovici); jednom pucao, unutar okvira gola; točno dodao 72/80 puta (1/1 ključno, 0/1 u suparničkih 16m), dobio 12/15 duela, 1/2 starta na loptu, osam puta presjekao dodavanje (jednom na suparničkoj polovici). Sedmi put u idealnih 11.

Mario Šitum (287), Dinamo

Peti put u Momčadi kola. Dodavanja 50/56 (1/1 ključno, 0/1 u suparničkih 16m), dueli 7/11, driblinzi 2/2, startovi 1/1, četiri presječena dodavanja (jedno na suparničkoj polovici), tri osvojene ničije lopte.

Darko Nejašmić (348), Hajduk

Jednom pucao i zabio gol; točnih dodavanja 35/39 (0/1 ključno, 0/1 u 16m), dueli 12/17, driblinzi 1/2, startovi 5/5, pet presječenih dodavanja (dva na suparničkoj polovici), četiri osvojene ničije lopte. Četvrti put u ovom izboru.

Damian Kądzior (359), Dinamo

Najviše upućenih (14) i točnih (9) dodavanja u suparnički šesnaesterac, kreirao dvije izgledne prilike za gol, dvaput pucao i oba puta zabio. Dodavanja 57/67 (ključna 2/3), dueli 11/20, driblinzi 2/3, startovi 4/6, jedno presječeno dodavanje, sedam osvojenih ničijih lopti (pet na suparničkoj polovici). Peti put u Momčadi kola.

Stjepan Lončar (296), Rijeka

Dva šuta, jedan unutar okvira gola; 29/31 točnih dodavanja (0/1 ključno, 0/1 u suparničkih 16m), 10/18 dobivenih duela, 1/5 uspjelih driblinga, 5/7 uspješnih startova na loptu, tri presječena dodavanja (dva na suparničkoj polovici), jedna osvojena ničija lopta. Četvrti put u Momčadi kola.

Mijo Caktaš (342), Hajduk

Deveti put u idealnih 11. Tri udarca, dva unutar okvira gola, jedan pogodak i jedna asistencija; 24/27 točnih dodavanja (1/3 ključna), 11/20 dobivenih duela, 4/6 driblinga, 1/3 starta na loptu, jedno presječeno dodavanje, tri osvojene ničije lopte (jedna na suparničkoj polovici).

Adam Gyurcso (335), Hajduk

Najviše kreiranih izglednih prilika za gol (četiri), najviše udaraca unutar okvira gola (3/5), najviše točnih centaršutova (3/6). Jedan gol i dvije asistencije, 29/41 točnih dodavanja (2/3 ključno, 7/13 u suparničkih 16m), 4/11 dobivenih duela, 2/5 driblinga, dvije presječene lopte (obje na suparničkoj polovici) i 13 osvojenih ničijih lopti (sve na suparničkoj polovici). Drugi put u momčadi kola.

Jairo (306), Hajduk

Sedmi put u Momčadi kola. Četiri udarca (dva unutar okvira gola), jedan pogodak. Dodavanja 26/31 (1/2 ključno, 0/3 u 16m), dueli 18/28, driblinzi 9/11, startovi 4/5, četiri presječena dodavanja (tri na suparničkoj polovici), jedna osvojena ničija lopta.

Ne propusti top članke